Bella Adams
Čitajući članak na Facebooku o starosnim promjenama u crijevnoj mikrobioti i njihovoj ulozi u procesu starenja, naišao sam na zanimljivo objašnjenje pozitivnog utjecaja dijete s ograničenim unosom kalorija na očekivani životni vijek i zdravlje.
Na osnovu istraživanja pokazalo se da takozvana kalorijska restrikcija – odnosno dijeta sa ograničenim kalorijama, ali kompletnog sastava – dovodi do povećanja broja sojeva mikroflore povezanih sa dugovječnošću i istovremenog smanjenja broja bakterija koje ubrzavaju starenje. Na osnovu toga se pretpostavlja da je ako se na neki način modificira sastav crijevnih bakterija, korištenjem probiotika, na primjer, moguće postići trajno stanje u tijelu slično kao kod niskokalorične dijete, a time i poboljšati zdravlje i očekivani životni vijek.
Istraživanja pokazuju da kod starijih ljudi crijevna mikroflora podržana probioticima dovodi do smanjenja prisutnosti proupalnih molekula, čije je nakupljanje tipično za starenje i povezano je s razvojem većine bolesti starosti.
Osim toga, razgradnjom složenih ugljikohidrata, povećanjem antioksidativnih svojstava i sintezom vitamina B, bakterije regulišu nakupljanje masti. Postoje čak i dokazi da je sastav mikroflore mršavih i gojaznih osoba različit, a kada se presađuje sa mršavih na gojazne osobe, zabilježen je terapeutski učinak.
Postoje dokazi da crijevne bakterije utječu na naše ponašanje u ishrani. Na primjer, naučnici su otkrili da butirat, jedan od metaboličkih proizvoda bakterija, utječe na funkcioniranje neurona mozga. Postoje dokazi da mikroflora potiskuje apetit tako što smanjuje proizvodnju hormona gladi (npr. neuropeptida Y) u hipotalamusu (moždanom centru za kontrolu aktivnosti unutrašnjih organa) ili formiranjem spojeva identičnih hormonu sitosti leptinu.
Zašto spominjem ovu informaciju? Poenta je da ćemo održavanjem zdrave crijevne mikrobiote lakše održavati optimalnu tjelesnu težinu, smanjiti rizik od kroničnih upala i neurodegenerativnih bolesti, što je s godinama neizbježno, te tako živjeti zdravije i duže. I neće biti potrebno mnogo truda. Samo treba voditi računa o dovoljnoj količini dijetalnih vlakana (cjelovite žitarice, povrće, voće), fermentisanih mliječnih proizvoda (jogurt, jogurt, kiselo povrće) i koristiti antibiotike (naravno, po preporuci ljekara). Jer još 1903-1908
Nobelovac Ilja Mehnikov naučno je dokazao vezu između mikroflore i zdravlja i dugovječnosti.
