Borovnice su zdrava poslastica

Borovnice imaju zamamnu aromu i ukusan ukus. Uzgred, pomažu kod svih vrsta bolesti kao što su probavni problemi, upale i kardiovaskularne bolesti.

Borovnice su zdravo šumsko voće

Borovnica (Vaccinium myrtillus), kao i brusnica i brusnica, pripada porodici vrijeska. Svi oni vole kisela tla siromašna nutrijentima i posebno vole šumske čistine, močvare i vrištine. Patuljasti grmovi se čak i u planinama osećaju kao kod kuće: u švajcarskom kantonu Graubunden uspevaju na nadmorskoj visini do 2,800 metara.

Ovog je ukusa borovnice

Ukusni šumski plodovi – poznati i kao borovnice ili kupine – prava su poslastica zbog slatko-kiselog, aromatično-bobičastog okusa.

Da li je borovnica lekovita biljka?

Stare bajke i legende govore da se borovnica nekada smatrala misterioznom biljkom. Dakle, trebalo bi da raste tamo gde su ulazi u podzemno kraljevstvo patuljaka i da štiti njih i njihova blaga od zla.

U svijetu legendi, prvenstveno se o ljekovitim biljkama opisuju kao mistične. Ovo se odnosi i na borovnice. Srednjovjekovni izvori pokazuju da se bobice i lišće dugo vremena (i do danas) koristile kao lijek za sve vrste bolesti kao što su gastrointestinalni poremećaji i problemi sa sluzokožom usta i grla.

Šta su kultivisane borovnice?

Budući da su borovnice oduvijek bile veoma popularne, bilo je bezbroj neuspjelih pokušaja da se uzgajaju. Biljka je veoma zahtjevna u pogledu kvaliteta tla, lokacije itd., pa je tek početkom 20. stoljeća američka selekcionarka Elizabeth Coleman White uspjela uzgojiti borovnicu.

Ubrzo nakon toga, prve kultivisane borovnice su uzgajane i u Evropi. Među pionirima su bile Holandija i Nemačka. Danas postoji više od 100 sorti širom svijeta, a oko 30 je na tržištu. Ali suprotno onome što se često pretpostavlja, sve sorte ne potiču od naše evropske divlje borovnice, već od američke borovnice (Vaccinium corymbosum).

Koja je razlika između divljih borovnica i kultivisanih borovnica?

Kultivisane borovnice razlikuju se od svojih divljih srodnika u Evropi po tome što su veće i imaju bijelo, a ne plavo meso. Osim toga, kultivisane borovnice su slađeg okusa i daleko manje aromatične. Ovo zavisi od sastava sastojaka. Na primjer, uzgojene borovnice sadrže B. više šećera i limunske kiseline, dok je sadržaj kininske kiseline veći u divljim borovnicama.

Koje hranljive materije sadrže borovnice?

Što se tiče makronutrijenata, divlji i uzgojeni oblik se samo malo razlikuju jedan od drugog. Oba se sastoje od oko 85 posto vode i imaju malo proteina i puno ugljikohidrata. 100 grama sirovih borovnica sadrži oko:

• voda 85g
• ugljeni hidrati 7 g
• Fiber 5g
• proteina 1g
• Masti 1g

Koliko kalorija ima u borovnicama?

Kalorijski sadržaj 100 grama borovnica je između 40 i 60 kcal, ovisno o sorti, a time i o sadržaju šećera.

Koje vitamine sadrže borovnice?

Iako su divlje borovnice bogate vitaminima, one zaista mogu postići samo tri od njih kada je u pitanju pokrivanje dnevnih potreba. Na primjer, jedna porcija od 200 grama sirovih borovnica dovoljna je da pokrije 60 posto službeno navedenih potreba za vitaminom C, skoro 35 posto za vitaminom E i oko 30 posto za vitaminom K.

Kultivisane borovnice imaju lošije rezultate u poređenju jer je njihov sadržaj vitamina u celini manji: međutim, oko 30 procenata potreba za vitaminom C može se pokriti sa 200 grama sveže uzgojenog voća.

Koje minerale sadrže borovnice?

Borovnica nije mineralno čudo, ali divlje voće je posebno dobar izvor mangana. Ovaj element u tragovima podržava stvaranje kolagena, stimuliše stvaranje tkiva hrskavice i intervertebralnog diska, a takođe daje važan doprinos borbi protiv slobodnih radikala. 100 grama sirovih šumskih borovnica dovoljno je da zadovolji 25 posto vaših dnevnih potreba.

Kultivisane borovnice također ne mogu pratiti divlji oblik u pogledu sadržaja minerala: morali biste pojesti 3 puta više kultiviranih borovnica da biste dobili isti nazivnik.

Koje je glikemijsko opterećenje borovnica?

Borovnice imaju izuzetno nisko glikemijsko opterećenje od 1.5 (vrijednosti do 10 se smatraju niskim) i stoga imaju samo mali utjecaj na razinu šećera u krvi. Stoga ne čudi što se ukusni plodovi već dugo koriste protiv dijabetesa u tradicionalnoj medicini.

Zašto su borovnice plave?

Borovnice duguju svoj upečatljiv plavi izgled specifičnim biljnim pigmentima zvanim antocijanini. Ovo su najvažnije bioaktivne tvari u borovnicama, koje su ujedno i jedan od najboljih izvora antocijana na svijetu.

Godine 2018. analize na Univerzitetu Modena i Reggio Emilia otkrile su da je između 582 i 795 miligrama antocijana bilo skriveno u 100 grama sirovih divljih borovnica sakupljenih u sjevernoj Italiji. Za usporedbu, ista količina malina sadrži oko 365 miligrama, a trešanja samo oko 122 miligrama.

Prema jednoj slovenskoj studiji, sadržaj antocijana i drugih sastojaka varira ovisno o lokaciji. Jer što je bilo hladnije, to je manja plata.

Da li divlje borovnice sadrže više antocijana od kultiviranih borovnica?

Razne studije su pokazale da divlje borovnice imaju veći sadržaj antocijana od uzgojenih borovnica. To je vidljivo već vizualno jer se boja nalazi u kožici kao iu mesu divljih evropskih borovnica. Kultivisane borovnice, s druge strane, imaju belo meso, pa se antocijani nalaze samo u kožici.

Koliko je visok sadržaj antocijana ne zavisi samo od sorte ili vrste, kako su otkrili finski istraživači. Testirali su šta se dešava kada se kultivisane borovnice uzgajaju tamo gde inače rastu samo autohtone borovnice, naime u severnim italijanskim Alpima. Pokazalo se da se sadržaj antocijana značajno povećava kada uzgajane borovnice rastu na većim nadmorskim visinama. Stoga također ovisi o temperaturi i nadmorskoj visini.

Kakav je efekat antocijana?

Antocijanini štite voće od UV zraka i slobodnih radikala. Kada ljudi ili životinje jedu borovnice, i oni imaju koristi od efekata boja. Istraživanja su pokazala da su antocijanini među najjačim antioksidansima i da su npr. B. učinkoviti protiv upala, kardiovaskularnih bolesti, gojaznosti, dijabetesa, Alchajmerove, Parkinsonove i raka.

Osim toga, pored antocijana, borovnice sadrže i mnoge druge sekundarne biljne tvari poput hlorogenske kiseline, resveratrola i kvercetina, ali i vitamin C i vitamin E, koji djeluju i kao antioksidansi. Interakcija svih ovih supstanci značajno povećava antioksidativni učinak.

Može li organizam uopće iskoristiti antocijane iz borovnice?

Prema starijim studijama, istraživači su objavili da je bioraspoloživost antocijana samo 1 posto i da je stoga toliko loša da se od njih ne može očekivati ​​nikakva medicinska korist – izjava koja se od tada ponavlja u medijima. Međutim, ovo je zaključeno samo na osnovu niskih koncentracija antocijanina u krvnoj plazmi i urinu.

U međuvremenu, međutim, većina naučnika se odavno složila da dobri izvori antocijanina kao što su borovnice imaju veliki antioksidativni potencijal. Sada se pretpostavlja da je stopa apsorpcije veća, a poznato je i da se antocijani pretvaraju u druge aktivne supstance tokom procesa varenja.

Kakvo je ljekovito djelovanje borovnice?

Borovnica ima adstringentna, antidijabetička, antiseptička i hemostatska svojstva i sastavni je dio fitoterapije (biljne medicine). Čak je i Komitet za biljne lijekove (specijalizirano tijelo Evropske agencije za lijekove (EMA)) klasificirao sušene i svježe borovnice kao tradicionalne biljne lijekove.

Sveže borovnice

Kod zatvora se preporučuje svježe voće. Osim toga, od njega se prave ekstrakti: sadržaj antocijana bi trebao biti 25 posto u njima, a pojedinačna doza je 100 miligrama antocijana. Ostale indikacije uključuju proširene vene, bolne i teške noge, vene u oku, perifernu vaskularnu insuficijenciju i prevenciju noćnog sljepila.

U 5 mililitara hladne vode stavite 10 do 150 grama izgnječenog voća i prokuvajte. Nakon 10 minuta možete procijediti čaj. Čaj od borovnice može biti od pomoći i lokalno kao ispiranje grla za rane u ustima i grlu, kao i za rane i osip.

Listovi borovnice

U narodnoj medicini za liječenje proljeva koriste se i listovi borovnice, koji su bogati taninom. 150 do 1 grama sitno nasjeckanog lišća preliti sa 2.5 mililitara kipuće vode i nakon 5 do 10 minuta procijediti čaj. Dnevna doza je 3 do 4 šolje. Međutim, budući da listovi sadrže alkaloide i mogu dovesti do trovanja ako se koriste duže vrijeme, ne preporučuje se.

S druge strane, vanjska upotreba u obliku ispiranja i pranja je neproblematična i pomaže npr. B. kod ekcema. Za kupku dodajte 150 grama svježih ili osušenih listova borovnice u 2 litre hladne vode i kratko prokuhajte. Ostavite čaj poklopljen 20 minuta i nakon procijeđenja ulijte u vodu za kupanje.

Kako borovnice djeluju kod dijareje i zatvora?

U slučaju proljeva uvijek se koriste sušene borovnice koje zbog visokog sadržaja tanina djeluju protiv zatvora. Svježe bobice, s druge strane, pospješuju defekaciju i stoga se mogu koristiti za liječenje zatvora.

Da li borovnice smanjuju upalu?

Indijski istraživači su 2018. godine pomno pogledali razne ljekovite biljke, uključujući borovnice, koje se koriste u narodnoj medicini za borbu protiv upala. Otkrili su da njihovi aktivni sastojci – npr. B. antocijanini – suprotstavljaju upalne procese jednako dobro kao i protuupalni lijekovi. Međutim, borovnice imaju prednost što su sigurne u odnosu na farmaceutske protuupalne lijekove i ne izazivaju nuspojave.

Upalni procesi igraju važnu ulogu u brojnim bolestima poput B. arterioskleroze i metaboličkog sindroma. Termin "metabolički sindrom" obuhvata četiri problema: visok krvni pritisak, visok nivo šećera u krvi, visok nivo lipida u krvi i gojaznost.

Placebo kontrolisana studija na Univerzitetu Justus Liebig sa 30 zdravih dobrovoljaca pokazala je da smutiji i voćni sokovi (330 mililitara dnevno tokom 2 nedelje) koji su bogati antocijaninima štite od oksidativnog stresa i pozitivno utiču na upalne parametre.

U studiji na Univerzitetu istočne Finske, 15 ispitanika s metaboličkim sindromom je davalo 400 grama svježih borovnica dnevno, a 12 je održavalo uobičajenu ishranu. Istraživači su također otkrili da redovna konzumacija borovnica može dugoročno smanjiti upalu, a time i rizik od metaboličkog sindroma.

Pomažu li borovnice kod upale desni?

Studija provedena na Univerzitetu Kristianstad posebno se bavila pitanjem mogu li borovnice pomoći kod upale desni. Ispitanici nisu primali stomatološke tretmane i primali su ili 250 grama borovnica, 500 grama borovnica ili placebo dnevno. Četvrta grupa je bila kontrolna grupa koja je dobila stomatološki tretman.

Nakon više od nedelju dana pacijenti su ponovo pregledani. Utvrđeno je da se krvarenje desni može smanjiti u prosjeku za 41 odnosno 59 posto sa 250 grama, odnosno 500 grama borovnica. Grupa od 500 grama pokazala se čak i bolje od kontrolne grupe koja je uzimala lijekove, što je smanjilo krvarenje desni za 58 posto.

Vrijednosti upale su se značajno poboljšale samo kod onih ispitanika koji su pojeli 500 grama borovnica.

Možete li jesti borovnice ako imate dijabetes?

Budući da je gojaznost jedan od glavnih uzroka dijabetesa tipa 2, ishrana igra ključnu ulogu u prevenciji. Međutim, neovisno o tjelesnoj težini, prema procjenama (36) tri dugoročne studije sa hiljadama ispitanika, posebne namirnice poput borovnica daju vrlo specifičan doprinos smanjenju rizika od dijabetesa.

Finski istraživači podijelili su 47 osoba s visokim rizikom od dijabetesa u 3 grupe, primale su ili borovnice ili druge bobice sa nižim sadržajem antocijana poput borovnice. B. maline ili kontrolna dijeta. Pozitivni efekti na nivo šećera u krvi i oslobađanje insulina mogli su se primetiti samo u grupi borovnica.

Dijabetičari se često upozoravaju da ne jedu voće jer ono sadrži fruktozu. Sedmogodišnja studija sa 7 testiranih osoba jasno je u suprotnosti sa ovim upozorenjem: dijabetičari koji jedu svježe voće češće razvijaju komplikacije rjeđe i žive duže.

U međuvremenu, razne studije su pokazale da biljne supstance u borovnicama imaju antidijabetička svojstva jer npr. poboljšavaju insulinsku rezistenciju. Prema iranskim istraživačima, dijabetičari se mogu suprotstaviti poremećenom metabolizmu glukoze i lipida jedući borovnice.

Da li su organske borovnice bolje?

Iako su borovnice daleko manje kontaminirane pesticidima od jagoda, ipak se isplati biti organski. U poređenju sa konvencionalno uzgojenim voćem, organske borovnice obično rade vrlo dobro.

Godine 2014. analize švicarskog potrošačkog magazina Saldo pokazale su da sve organske borovnice nisu sadržavale pesticide. U testu Radničke komore Salzburga 2017. godine, sve organske borovnice dobile su najviše ocjene jer nisu pronađeni ostaci.

Možete li sami uzgajati borovnice?

Kao što već znate, uzgoj borovnica nije bio lak zadatak. Uzgoj kultiviranih borovnica još uvijek nije baš jednostavan. Tlo kao i odabir sorte i lokacije su izuzetno važni. Sorte kao što su Vaccinium Bluecrop, Elizabeth i Duke smatraju se posebno robusnim i otpornim.

Ako je tlo bogato hranjivim tvarima i ilovasto, borovnice se nimalo ne osjećaju dobro. Zatim je potrebno zamijeniti tlo u rupi za sadnju rastresitom mješavinom kore ili komposta od lišća i pijeska. Možete kupiti i specijalnu zemlju za borovnice. Lokacija treba biti sunčana. Prilikom sadnje, gruda korijena mora viriti jedan do dva prsta iz zemlje, inače će korijenje odumrijeti zbog nedostatka kisika.

Biljke zalijevajte samo kišnicom ili vodom iz slavine koja ima vrlo malo vapna, jer vapno dovodi do poremećaja rasta. Od perioda cvatnje, tlo mora biti ravnomjerno vlažno, inače će bobice ostati sitne i prerano otpasti.

Za šta se borovnice koriste u kuhinji?

Bilo u voćnoj salati, na rolnama za doručak, u muslijima ili samostalno: sirove borovnice imaju ukus poezije. Voće možete koristiti i za pripremu soka od borovnice ili deserta kao što su ukusna torta od borovnica, osvježavajući sladoled ili puding od riže. Mnogi se zaklinju u borovnice u salatama ili čak u kariju.

Posebna poslastica je džem od borovnica. Kuvanjem se voće može sačuvati i na duži vremenski period. Međutim, budući da industrijski šećer ima negativan učinak na zdravlje, trebali biste se osloniti na alternative kao što je agavin sirup. Za svakih 250 grama potrebno je 500 grama borovnica. Ako dodate nekoliko kora jabuke i sok od pola limuna, džem će se odlično stegnuti.

Pire od borovnice ima veliku prednost u tome što vam nije potreban industrijski šećer ili bilo koji drugi zaslađivač. Svježi pire od borovnica čuvat će se u frižideru dva do četiri dana. Međutim, ako kašu kuhate u steriliziranim teglama na 75 stepeni oko 25 minuta (u vodenom kupatilu ili pećnici), možete je držati nekoliko mjeseci.