Hrana iz šume protiv problema gladi

Šume su pravo blago naše zemlje. Šume bi se mogle boriti protiv krajnjeg siromaštva i gladi u mnogim dijelovima svijeta. Jer šume su najbolji dobavljači zdrave hrane. Sada je i svijet istraživača prepoznao da bi više šuma ne samo riješilo klimatski problem, već i problem gladi. Ne bilo kakve šume, naravno. Rešenje bi bile šumske bašte! Hrana iz šumskih vrtova je hranljiva, jeftina i zdrava!

Šuma: Najzdraviji izvor hrane

Jedna od devet osoba na svijetu pati od gladi, uglavnom u Africi ili Aziji.

Siromašnim narodima se često daje hrana u obliku mlijeka u prahu i žitarica kako bi se ublažio problem gladi. S tim se može preživjeti ako treba, ali to nije dugoročno zdravo – ni za ljude ni za njihovu budućnost.

Šume su, s druge strane, mogle riješiti ne samo problem gladi već i mnoge druge probleme. Ne samo da bi ljudima dali najzdraviju moguću hranu. Šume bi takođe ponovo stvorile perspektive – kao što je sada pokazala detaljna analiza više od 60 naučnika iz različitih regiona sveta.

Izvještaj o šumama objavila je najveća svjetska mreža istraživača šuma – Međunarodna unija organizacija za istraživanje šuma (IUFRO).

Naglašava važnost očuvanja ili vraćanja pristupa šumi za najsiromašnije ljude na svijetu. Jer šuma predstavlja najbolji i najzdraviji izvor hrane. I ne samo to!

Šume spašavaju živote!

Šume također obezbjeđuju staništa, ogrevno drvo i građevinski materijal, mogu usporiti klimatske promjene, a istovremeno štititi od oluja i prijetnje erozije tla posvuda – što se uopće ne može reći za naša tradicionalna polja.

Naprotiv! Proizvodni kapaciteti polja su uvijek ograničeni, tla se sve više iscrpljuju, vjetar nesputano zavija nad njima i, paradoksalno, sve više šuma se uništava da bi se stvorila nova polja.

Konkretno, širenje obradivog zemljišta odgovorno je za nevjerovatnih 73 posto globalnog gubitka šuma.

Međutim, jasno je da se svjetsko stanovništvo ne može prehraniti samo tipičnom poljodjelstvom.

Međutim, šume bi mogle osigurati opskrbu hranom najkvalitetnije hrane u mnogim regijama koje su mučene glađu i siromaštvom.

Šume prkose klimi i vremenskim prilikama

“Masovna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda je veoma osjetljiva na ekstremne vremenske prilike, koje bi u budućnosti mogle postati sve učestalije zbog klimatskih promjena.

Naučni dokazi pokazuju da su šume ovdje mnogo manje ranjive i mnogo lakše za upravljanje”, rekao je Christoph Wildberger, koordinator Globalne inicijative stručnjaka za šume (GFEP), koju je pokrenuo IUFRO.

A Bhaskar Vira sa Univerziteta u Cambridgeu, koji predsjedava Globalnim ekspertskim panelom za šume i sigurnost hrane, dodaje:

“U studiji pokazujemo impresivne primjere koji imaju za cilj da jasno pokažu kako su šume i drveće odličan dodatak poljoprivrednoj proizvodnji i – posebno u regijama svijeta koje je najviše mučila sudbina – mogu doprinijeti prihodima ljudi koji tamo žive .”

Četiri etaže šumskog vrta

Naravno, ne govorimo o tipičnim monokulturama koje se danas u industrijalizovanim zemljama nazivaju šumama. Jer ni smrekova šuma ni hrastov gaj ne mogu nahraniti čovjeka.

Nasuprot tome, tražene su prašume, koje se nazivaju šumskim vrtovima. To su mješovite kulture koje su raspoređene u nekoliko "priča" i zahtijevaju malo brige.

• Začinsko bilje, samoniklo bilje i višegodišnje povrće uspijevaju na prvom katu.
• Bobičasto grmlje na drugom spratu.
• Na trećem spratu su niske voćke i mali orasi, au tropima i banane i papaja.
• Na četvrtom spratu, visoko drveće (npr. orasi, avokado), palme (npr. kokos, datule) i biljke penjačice (grožđe, marakuja, itd.) rastu na svim spratovima.

Život iz šume: hrana, građevinski materijal i gorivo

Šume ovog tipa daju vrlo različitu hranu i resurse:

Plodovi drveta kao hrana

Plodovi drveta nisu samo voće kakve poznajemo. Idealna su hrana, čak i osnovna hrana.

Pored uobičajenog voća, u voće drveća spadaju i orašasti plodovi, avokado, rogač, durian, kruh, sapota, sef i mnoga druga tropska voća, koja su često bogata mastima i proteinima.

Plodovi drveta su često izuzetno bogati vitaminima i mineralima i stoga mogu biti osnova za raznovrsnu ishranu koja je daleko zdravija od ishrane napravljene od žitarica, na primer.

Na primjer, sadržaj željeza u sušenim sjemenkama afričkog rogača ili sirovih indijskih oraščića je uporediv ili znatno veći od sadržaja željeza u pilećem mesu.

Hrana životinjskog porekla – meso divljih životinja

Gdje su šume, ima i mnogo životinja. Divlje životinje ponovo pronalaze svoje stanište – a tamo gdje ima vodenih tijela, riba se može uloviti.

U jugoistočnoj Aziji, insekti takođe igraju važnu ulogu u ishrani. Na primjer, masni crv sago palminog žižaka važan je izvor proteina u nekim regijama.

Ako vam je to odvratno, to je samo zato što niste navikli na to. U suštini, pojesti šaku crva nije ništa odvratnije nego pojesti komad mesa. A da ste odrasli u jugoistočnoj Aziji, to bi za vas bila najnormalnija stvar na svijetu – kao što je jedenje puževa nešto divno za Francuza ili Španca.

Insekti pružaju jeftin i obilan izvor proteina, masti, vitamina i minerala – ukratko, idealna hrana, barem u poređenju sa drugim izvorima životinjskih proteina.

Kao rezultat toga, mnogim šumama i šumskim područjima u jugoistočnoj Aziji već upravljaju lokalno organizirane zajednice koje se fokusiraju na povećanje obilja jestivih insekata.

Ogrevno i građevinsko drvo

Šume su naravno i izvor drva za ogrjev i drvenog uglja. To omogućava ljudima da prokuvaju vodu i tako se zaštite od bolesti. Mogu pripremati obroke i naravno grijati svoje kuće. A možete graditi i kuće od drveta.

Hrana i stanište za stoku

Šume služe i kao stanište pčelama i drugim oprašivačima i na taj način garantuju dobru žetvu voća i povrća. Isto tako, mnoga listopadna stabla mogu se koristiti kao stočna hrana, tako da bi šume u mnogim područjima omogućile proizvodnju mesa i mlijeka prije svega.

Šume kao izvor prihoda

U izvještaju o šumama se također navodi da skoro svaka šesta osoba ovisi o šumi zbog opskrbe hranom ili čak prihoda.

U Sahelu, drveće i pripadajući resursi predstavljaju oko 80 posto ukupnog prihoda, što je najvećim dijelom posljedica proizvodnje shea oraha.

Nadalje, budući da što je niži nivo blagostanja, to je veći udio koji šuma ima u prihodima domaćinstva, postoji hitna potreba za očuvanjem šuma u siromašnim dijelovima svijeta ili sađenjem šuma – posebno onih koje su također pogođene sušom i nositi se s drugim klimatskim kaparima.

U afričkoj zemlji Tanzaniji, na primjer, već postoji inicijativa za povećanje proizvodnje sjemena tzv. Allan Lacki. Od toga se može dobiti jestivo ulje koje bi imalo veliki potencijal na globalnom tržištu hrane.

Šumske bašte za zdravu hranu širom sveta

Stoga bi šuma u budućnosti trebala igrati izuzetno važnu ulogu u svjetskoj proizvodnji naše hrane.

Njegovi plodovi trebaju nadopunjavati uobičajene usjeve na način da ne treba stvarati dodatna polja. Da, čak bi bilo idealno pretvoriti polja u šumske bašte.

Međutim, to nije tako lako – barem ne u evropskim regijama.

Ako posjedujete njivu, pokušajte dobiti dozvolu za šumski vrt i onda proizvodite zdravu hranu. Neće biti lako, ali neko mora da počne...

U zemljama trećeg svijeta neće biti lakše. Budući da tamo vlada Monsanto & Co, a u šumi ne možete širiti gensko sjeme niti prskati Roundup...

U vremenima krize, šume bi mogle nadoknaditi povezanu nestašicu hrane. Jer kada dođu periodi suše, nestalnih tržišnih cijena, oružanih sukoba i drugih kriza, proizvodnja normalne hrane staje. Šume bi je mogle uhvatiti i zaštititi.

Možda izvještaj o šumama također može pomoći da se osigura da šume konačno dobiju priznanje koje zaslužuju! Uostalom, pojavio se neposredno prije konačnog definiranja ciljeva održivosti Ujedinjenih naroda, koji su, pored ostalih globalnih izazova, prvenstveno namijenjeni smanjenju siromaštva i gladi.

Wald izvještaj pruža vrijedne uvide u to koliko daleko UN mogu djelovati kako bi postigli svoj cilj eliminacije globalne gladi do 2025. godine.

Kako bi bilo divno kada bi se dozvolilo da šuma i njene namirnice igraju značajnu ulogu u tome!