Meso kao nosilac korone?

Odmah na početku pandemije govorilo se o životinjama kao mogućim prenosiocima virusa SARS-Cov-2. Međutim, tržište Wuhana bilo je daleko od drugih zemalja – pa se pojavila sumnja da bi se virus mogao prenijeti i putem uvezenog mesa ili drugih uvezenih životinjskih proizvoda.

Meso kao uzrok korone

Odavno je poznato da konzumacija životinjskih proizvoda poput mesa, mlijeka i jaja može biti štetna po zdravlje. Što se više mesa jede, to je veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog pritiska, dijabetesa i raka, o čemu smo već izvijestili za vas ovdje: Mesojedi umiru ranije. Ali kako je moguće da se koronom zarazite preko životinjskih proizvoda iz Kine ili Italije?

Prema podacima Federalnog zavoda za procjenu rizika, na osnovu dosadašnjih naučnih saznanja, nema dokaza da se korona može prenijeti hranom ili kontaktom sa proizvodima i robom široke potrošnje. Ali zašto se, u vezi sa SARS-CoV-2, postavljaju higijenski propisi za rukovanje i pripremu sirovog mesa i mesnih proizvoda?

SARS-CoV-2 je nastao u životinjskom carstvu

Zapravo, 70 posto svih novih virusnih bolesti kao što su gripa, HIV i ebola potječe iz životinjskog carstva. Isto je sa SARS-CoV-2. Jer se kaže da se ovaj virus prenio sa slepih miševa na još neidentifikovanu divlju životinju. Odatle se proširio na ljude na veleprodajnoj pijaci morskih plodova Huanan u Wuhanu/Kina.

Očigledno je da se jedenje kineskih delicija poput supe od šišmiša ili pangolina sada obeshrabruje. Međutim, budući da se šnicli od armadilo ili punjeni šišmiši rijetko nalaze u većini europskih kuhinja, ne postoji odgovarajući put za prijenos koronavirusa u tom pogledu. Međutim, sada se postavlja pitanje da li popularni svinjski šnicle također predstavlja rizik od infekcije ako meso porijeklom dolazi iz Kine ili zemalja s visokom stopom zaraze.

Šnicla i odrezak kao izvor zaraze koronavirusom?

U Njemačkoj je mogao biti identificiran pacijent 0 (osoba od koje je poteklo širenje bolesti). U Italiji je, međutim, brzo širenje SARS-CoV-2 očigledno predstavljalo misteriju. Kao rezultat toga, razmatrani su i drugi putevi prenosa. Na primjer, već je poznato da je koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) preskočio sa slepih miševa na dromedare, a zatim i na ljude.

Stoga nije iracionalna pomisao da se koronavirusi mogu prenijeti i od domaćih domaćih životinja, a time i preko šnicle, bifteka i slično, koji se masovno konzumiraju u našim krajevima.

Burad za meso na putu iz Kine u EU

Svako ko jede meso i druge životinjske proizvode u Evropi obično potiskuje činjenicu da oni – npr. B. u Njemačkoj do 98 posto – potiču iz tvorničke farme. Osim toga, lako se vjeruje da su ova stvorenja rođena, odrasla i zaklana u svojoj vlastitoj domovini. Ali ovo je zabluda!

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO, u 330. godini u svijetu je proizvedeno oko 2017 miliona tona mesa, uključujući 120 miliona tona svinjskog mesa. Najveći proizvođač svinjskog mesa je Kina sa 54 miliona tona godišnje. U 2019. godini iz Kine je u Njemačku uvezeno oko 28,444 tone mesa (bez živine).

U Italiji se 40 posto goveđeg i 35 posto svinjskog mesa koje se tamo konzumira već uvozi iz inostranstva. Uvezena roba je jeftino proizvedeno meso iz zemalja poput Brazila, Argentine i Kine.

U Italiji zaplijenjeno kontaminirano meso iz Kine

Na primjer, 22. januara 2020. Guardia di Finanza (Finansijska policija) u Padovi zaplijenila je oko 10 tona svinjskog mesa iz Kine, uvezene crne u Italiju i zaražene afričkom svinjskom kugom. Meso je bilo u. predodređeno da završi na tanjirima u kineskim restoranima.

Iako ovaj virus (još) ne može zaraziti ljude, cilj događaja je da ilustruje koliko je konzumacija mesa postala rizična. Ko još može biti siguran kakvo meso se služi u supermarketu ili restoranu, odakle dolazi i kakve zdravstvene rizike predstavlja?

Već je jasno da se korona virus može prenijeti jedenjem mesa zaraženih divljih životinja. Da li domaće životinje kao što su svinje također predstavljaju rizik, kao što je bio slučaj s MERS-CoV u odnosu na dromedare, još uvijek treba razjasniti. Činjenica je da je meso vrlo često kontaminirano klicama.

Na primjer, godišnji izvještaj Federalnog ureda za zaštitu potrošača i sigurnost hrane (BVL) za 2019. godinu pokazao je da je oko 50 posto ispitanih uzoraka pilećeg mesa kontaminirano bakterijom Campylobacter, koja svake godine uzrokuje 68,000 bolesti u Njemačkoj. Patogeni slični virusima otkriveni su i u govedini i jajima 2019. godine, što povećava rizik od raka debelog crijeva, dojke i prostate.

Neadekvatna naznaka porijekla, lažno označavanje i crno tržište

Treba li uopće jesti životinjske proizvode je i ostaje moralno pitanje. Ko može biti odgovoran što se bezbrojna živa bića muče u fabrikama životinja samo da bi nam svaki dan na tanjirima bilo meso bez kojeg bismo mogli živjeti jako dobro i vrlo zdravo?

S druge strane, treba razmisliti šta to znači za naše zdravlje. Jer da pohlepa za jelima od divljih životinja nije bila tako velika u Kini, možda bismo svi bili pošteđeni cijele pandemije sa svim njenim posljedicama. Ono što je takođe sigurno jeste da kada idete u kupovinu još uvek ne možete biti sigurni odakle meso zapravo dolazi. Budući da označavanje porijekla ostavlja mnogo želja:

• Oznaka s podacima o tome gdje su životinje uzgojene i zaklane obavezna je samo za pakirano meso.
• Podrijetlo mesa se mora navesti samo ako se radi o neprerađenom mesu ili mljevenom mesu.
• Osim govedine, u mraku može ostati i porijeklo neupakovanog mesa.
• Osim toga, lažne etikete koje se odnose na porijeklo i datum isteka su češće nego što bismo željeli misliti. Meso se prodaje i na crnom tržištu, koje naravno ne podliježe nikakvoj kontroli. Prehrambena mafija zarađuje više nego ikada prije.

Prevencija korone: Bolje bez mesa

Da li biste nastavili da kupujete i jedete meso kada bi bilo jasno da možete dobiti Coronu od njega? Vjerovatno ne! Međutim, budući da je već danas jasno da meso može biti kontaminirano klicama (bilo koje vrste) češće nego što bismo željeli, možete prilagoditi svoje ponašanje u potrošnji u skladu s tim.

Ako želite i dalje jesti životinjske proizvode, preporučujemo da se oslonite samo na besprijekoran kvalitet. Čak ni organsko meso ne garantuje dobar uzgoj životinja! Stoga, kupujte svoje meso od malog ili srednjeg preduzeća u vašem kraju nakon što ga lično pogledate. Smanjite potrošnju mesa što je više moguće i bacite svoju štedljivost u vodu najkasnije kada kupujete životinjske proizvode. Jer iza jeftinog mesa su u osnovi patnja životinja, eksploatacija zaposlenih i lošiji kvalitet.