John Myers
Vegetarijanska ishrana je bolja za klimu od ishrane bogate mesom jer bi ishrana koja se sastoji prvenstveno od hrane biljnog porekla značajno smanjila emisije CO2.
Meso i sir najviše štete klimi
Bilo kobasica, sir, banane, keksi, vino ili pivo – sve se proizvodi na štetu životne sredine. Svaki pojedinačni proizvodni i prodajni korak (uzgoj, proizvodnja, pakovanje, skladištenje, transport) proizvodi stakleničke plinove i time šteti klimi.
Svježe meso – iza kojeg slijedi sir – proizvodi najviše stakleničkih plinova. Stoga bi bilo izuzetno mudro da bolje pogledate vlastitu potrošnju mesa, kobasica i mliječnih proizvoda – naravno samo ako vas zanimaju okoliš i klima.
U tom kontekstu, američki istraživači sa Univerziteta u Michiganu nedavno su izvijestili da bi se emisije stakleničkih plinova povećale za 12 posto ako bi svi Amerikanci slijedili navodno zdrave prehrambene smjernice američkih zdravstvenih vlasti (“Dietary Guidelines for Americans, 2010”).
Ali kako zdravija prehrana može biti tako povoljna za klimu?
Martin Heller i Gregory Keoleian iz Centra za održive sisteme Univerziteta Michigan izmjerili su emisiju CO2 iz proizvodnje oko 100 uobičajenih namirnica i također ispitali mogući utjecaj ako stanovništvo SAD-a promijeni svoju ishranu prema preporukama američkog Ministarstva poljoprivrede ( USDA, Ministarstvo poljoprivrede SAD).
Studija pod nazivom “Procjene emisije stakleničkih plinova o izboru ishrane u SAD-u i gubitku hrane” objavljena je 5. septembra 2014. u Journal of Industrial Ecology.
Heller i Keoleian su otkrili da službenici javnog zdravstva nisu mnogo razmišljali o okolišu, a kamoli o klimi kada su kreirali svoje trenutne preporuke za ishranu.
Iako se potrošnja mesa, peradi i jaja treba smanjiti sa 58 posto na 38 posto, što bi naravno drastično smanjilo emisiju stakleničkih plinova, u isto vrijeme treba konzumirati puno više mliječnih proizvoda, odnosno 31 posto umjesto prethodnih 17 posto, što smanjuje emisiju CO2, sada bi ponovo porasla.
Jesti više voća, cjelovitih žitarica i povrća je dobra ideja, ali ovdje je preporuka samo malo viša od trenutne američke prehrane i stoga ne smanjuje primjetno emisije ugljika.
Klima ubica br. 1: Goveda, veštačko đubrivo i dugi transportni putevi
Proizvodnja hrane je odgovorna za oko 8 posto nacionalnih emisija stakleničkih plinova u industrijaliziranim zemljama, pri čemu proizvodnja hrane životinjskog podrijetla proizvodi mnogo više ugljičnog dioksida nego proizvodnja biljne hrane.
Proizvodnja govedine i mliječnih proizvoda povezana je s posebno visokim emisijama CO2 budući da goveda i mliječne krave imaju prilično lošu konverziju hrane i stoga se mora uzgajati mnogo hrane za njihov uzgoj i ishranu.
Proizvodnja stočne hrane, s druge strane, zahtijeva veliku upotrebu umjetnih gnojiva i drugih pomagala, koja se prvo moraju proizvesti energetski intenzivnim procesima koji emituju CO2. Osim toga, potrebno je dosta goriva za pravilan rad i održavanje štala i strojeva.
Veganska ishrana bi bila najbolje rešenje
Odavno je poznato da goveda i krave emituju velike količine metana – jednog od najjačih stakleničkih plinova – kroz svoje česte podrigivanje i crijevne plinove.
Heller i Keoleian su stoga također naveli da samo proizvodnja goveđeg mesa osigurava 36 posto ukupne količine stakleničkih plinova proizvedenih u vezi s proizvodnjom hrane.
Prema riječima dvojice naučnika, ako bi stanovništvo prešlo na čisto vegansku ishranu, to bi rezultiralo najvećim mogućim smanjenjem emisije stakleničkih plinova povezanih s hranom.
Naravno, ne moraju svi odmah preći na veganstvo, dodao je Heller, jer i životinje mogu biti dio održive poljoprivrede. Ali značajno smanjenje potrošnje mesa i mliječnih proizvoda već bi imalo velike koristi – ne samo za klimu već i za zdravlje pojedinca.
Naučnici sa britanskog Univerziteta Lancaster došli su do sličnih zaključaka.
Pečurke i egzotično povrće sa lošim klimatskim otiskom
Istraživači predvođeni profesorom Nickom Hewittom sa Univerziteta Lancaster ispitali su 61 različitu kategoriju hrane s obzirom na njihovu klimatsku štetu.
Utvrdili su da se po kilogramu mesa proizvodi 17 kilograma ugljičnog dioksida, po kilogramu sira 15 kilograma CO2, a po kilogramu šunke 9 kilograma CO2.
Iako bi gljive i egzotično povrće ili voće također dovele do visoke emisije ugljičnog dioksida (oko 9 kilograma, tj. slično kao šunka), ove namirnice su samo marginalni fenomen u biljnoj prehrani.
Rješenje: organski, sezonski i regionalni – i naravno veganski
Ako jedete regionalno uzgojenu i sezonsku hranu za koju nisu potrebni staklenici ili dugi transportni putevi, onda ona proizvodi daleko manje od 2 kilograma ugljičnog dioksida po kilogramu hrane, što odgovara samo jednoj osmini količine CO2 proizvedenog u proizvodnji mesa. .
Profesor Hewitt je rekao da industrijalizirana poljoprivreda posebno proizvodi značajne količine stakleničkih plinova, tako da svaki od njih može dati ogroman doprinos smanjenju nivoa ugljičnog dioksida u atmosferi:
Prvo, odabirom organskih i regionalnih proizvoda, i drugo, odabirom prave prehrane, i to pretežno biljne.
Hewitt i kolege objavili su rezultate svoje studije u časopisu Energy Policy i objavili:
Kada bi svaki Britanac postao vegan ili barem vegetarijanac, samo bi to moglo uštedjeti 40 miliona tona stakleničkih plinova, što odgovara oko 50 posto broja stakleničkih plinova koji svake godine pobjegnu iz cestovnog prometa u Velikoj Britaniji.
