John Myers
Stres vas može razboljeti i dovesti do mnogih različitih simptoma, ali posebno do probavnih problema kao što su nadimanje, proljev ili simptomi slični sindromu iritabilnog crijeva. Razne studije pokazuju da vrlo specifični probiotici pomažu organizmu da se bolje nosi sa stresom.
Probiotici protiv stresa
Probiotici su kombinacija različitih sojeva bakterija, koji se obično uzimaju u obliku kapsula ili praha. Namijenjeni su izgradnji zdrave crijevne flore. Jer samo sa zdravom crijevnom florom ljudi mogu ostati zdravi. S druge strane, neravnoteža crijevne flore može dovesti do velikog broja vrlo različitih bolesti.
Probiotici, dakle, ne samo da regulišu zdravlje crijeva i time poboljšavaju probavne probleme, već imaju mnogo korisnijih učinaka na cjelokupno ljudsko zdravlje. Na primjer, znamo da probiotici mogu sniziti visok kolesterol i visok krvni tlak, pomoći kod problema s desnima i kožom, zaštititi od gripe i ojačati imuni sistem. Također se pokazalo da probiotici i stanje crijevne flore mogu utjecati na ljudsku psihu.
Probiotici utiču na psihu
Sastav bakterija u crijevima jasno utječe na mentalno zdravlje. Sama crijevna flora kontrolira ponašanje u ishrani jer nam naše crijevne bakterije vrlo suptilno govore šta trebamo jesti. Mislimo da imamo apetita za ovo ili ono. U stvarnosti, apetit naših crijevnih bakterija doživljavamo kao svoj vlastiti.
Da, najvjerovatnije je crijevna flora – ako je poremećena – čak uključena u razvoj autizma, ADHD-a, Alchajmerove bolesti i depresije. Razne studije posljednjih godina također su pokazale kako stanje crijevne flore utiče na ličnu podložnost stresu. Uzimanjem određenih probiotičkih bakterija možete ublažiti simptome povezane sa stresom i osigurati da stres više nije toliko važan i da se više ne manifestira tako snažno u fizičkim simptomima.
Probiotici pomažu protiv stresa na ispitu
U maju 2016, japansko istraživanje studenata medicine koji su trebali polagati završni ispit iz medicine pokazalo je koliko dobro probiotici mogu kontrolirati reakcije na fizički stres.
Studenti su uzimali probiotički dodatak tokom pripremne faze za ispite – i otkrili su da se njihov ispitni stres i povezani simptomi stresa mogu značajno smanjiti.
Bakterijski soj Lactobacillus casei može smanjiti mnoge simptome stresa, posebno one koji utiču na probavni sistem, objašnjava autor studije dr. Kouji Miyazaki, direktor odjela za istraživanje hrane Yakult Centralnog instituta, Tokio, Japan.
Studija je objavljena u časopisu Applied and Environmental Microbiology – časopisu Američkog društva za mikrobiologiju.
Osam sedmica prije ispita, jedna grupa studenata (23 osobe) uzela je probiotik (koji je sadržavao L. casei). Druga grupa (24 učenika) je dobila placebo. U sedmičnim intervalima se posmatralo kako se mijenjaju simptomi stresa kod učenika. Da li su se bol i nelagodnost u stomaku poboljšali? Da li su se anksioznost i nervoza promijenili?
Pored toga, ispitani su nivoi hormona stresa (kortizol u pljuvački) i aktivnost 179 gena povezanih sa stresnim reakcijama. Pokazalo se da je svakodnevno uzimanje probiotika u početku moglo smanjiti probavne probleme i bolove u trbuhu.
Probiotici smanjuju nivo hormona stresa
Osim toga, učenici koji su primali probiotik osjećali su se manje pod stresom i nivo kortizola im je opao. Nivo aktivnosti gena za stres se takođe promenio. U placebo grupi ovo je naglo poraslo kako se test približavao. U grupi probiotika, s druge strane, samo je umjereno povećan.
Što se tiče sastava crijevne flore, istraživači su uspjeli utvrditi da se udio takozvanih bakterija Bacteroidetes prije testova značajno povećao samo u placebo grupi. Ova porodica crijevnih bakterija direktno je povezana sa stresom. Što je osoba više pod stresom, to je više bakterija Bacteroidetes smješteno u njihovoj crijevnoj flori.
U grupi sa probioticima, s druge strane, crijevna flora učenika pokazala je veću raznolikost i uravnoteženiju populaciju crijevnih bakterija.
Probiotici liječe osovinu crijeva i mozga
Ne samo stres, već i anksioznost mogu se liječiti probioticima jer oni reguliraju takozvanu osovinu crijeva i mozga na način da se stres i anksioznost mogu smanjiti. „Osa crijeva i mozga“ odnosi se na vezu između crijeva i mozga. Ovo dolazi na sljedeći način:
Većina nervnih ćelija osobe nalazi se u crijevima – do 70 posto prema nekim izvorima. Stoga se govori i o takozvanom enteričkom nervnom sistemu ili trbušnom mozgu. Trbušni mozak je sada usko povezan s mozgom glave. Postoji stalan dijalog između njih dvoje – razmjena informacija koja funkcionira u oba smjera.
To znači da mozak i crijeva kontroliraju i utiču jedni na druge. U slučaju poremećaja u crijevima stradaju mozak i raspoloženje – u slučaju psihičkog stresa i emocionalnog uzbuđenja pate crijeva.
Kako stres oštećuje crijeva – i kako ih crijeva čine podložnijim stresu
Poremećaji u radu crijeva mogu biti uzrokovani infekcijama, antibiotskom terapijom, ali i stresom. Ovi poremećaji se u početku izražavaju u nepovoljnoj promjeni crijevne flore.
Bakterije koje nisu dobre za ljude imaju upalni učinak i to dovodi do povećane propusnosti crijevne sluznice sve se više množe. Propusna crijevna sluznica i kronični upalni procesi sada uzrokuju da trbušni mozak prenosi odgovarajuće pobuđene signale u mozak.
Rezultat toga je da mnogo snažnije reagirate na stres, postajete mnogo osjetljiviji i odjednom patite od anksioznosti i depresije. Probiotici mogu pomoći da se ovaj razvoj preokrene i omogući oporavak crijevne flore.
Probiotici ublažavaju anksioznost i depresiju
U posljednjih 15 godina rađeno je mnogo studija na ovu temu – a već su poznati mogući mehanizmi djelovanja pomoću kojih probiotici svojim utjecajem na crijeva pomažu u ublažavanju anksioznosti i depresije:
- Probiotici opskrbljuju crijevnu floru zdravim sojevima bakterija i tako ponovo omogućavaju harmoničan dijalog crijeva i mozga.
- Probiotici istiskuju proupalne bakterije i bakterije koje oštećuju crijeva koje često luče toksične tvari za koje se zna da uzrokuju anksioznost i depresiju.
- Probiotici smanjuju nivoe proinflamatornih citokina - a poznato je da visoki nivoi citokina koreliraju sa depresijom.
- Probiotici komuniciraju direktno sa centralnim nervnim sistemom, što dovodi do pozitivne promene nivoa neurotransmitera u mozgu. Neurotransmiteri poput serotonina i dopamina sada su odgovorni za dobro raspoloženje.
Sada, probiotici mogu biti sastavljeni od mnogo različitih sojeva bakterija - i ne djeluju svi jednako dobro protiv stresa, depresije, anksioznosti i drugih emocionalnih stanja.
Koji probiotici pomažu protiv stresa?
U navedenom istraživanju korišten je bakterijski soj L. casei. Postoji znatno više studija o učinku na ublažavanje stresa dva soja bakterija Lactobacillus helveticus i Bifidobacterium longum. Oba imaju sposobnost da imaju protuupalni učinak na stanice crijevne sluznice.
L. helveticus također može zaštititi crijevnu floru od invazije štetnih bakterija. A oba soja zauzvrat smanjuju propusnost crijevnog zida zbog svoje takozvane barijerne funkcije.
Kombinacija svih ovih učinaka dovodi do smanjenja upala uzrokovanih stresom i upale živaca u crijevnoj sluznici, a potom i do mnogih drugih poboljšanja zdravlja – kako na fizičkom tako i na psihičkom nivou.
Antistres studije sa probioticima
U dvostruko slijepoj, placebom kontroliranoj, randomiziranoj studiji, 75 dobrovoljaca koji pate od simptoma stresa uzimali su kombinaciju dva spomenuta probiotika (L. helveticus i B. longum) ili placebo proizvod.
Nakon tri sedmice, probavni problemi povezani sa stresom (mučnina, bol u trbuhu) su se smanjili za 49 posto u odnosu na placebo grupu. Simptomi nervnog srca, kao što je tahikardija, takođe su se poboljšali u grupi koja je uzimala probiotike.
Druga klinička studija (Messaoudi et al., Francuska) također je ispitivala utjecaj ove specijalne kombinacije probiotika na stres, anksioznost i depresiju kod 55 osoba pod stresom. Ne samo da su se poboljšali fizički simptomi povezani sa stresom, već i depresija, anksioznost i osjećaj ljutnje. Smanjenje stresa se takođe može posebno demonstrirati na osnovu nivoa kortizola (nivoa hormona stresa), koji je značajno opao u grupi koja je uzimala probiotike.
Probiotici igraju ključnu ulogu u oporavku mentalnog zdravlja
Publikacija Ait-Belgnaouija et al. detaljnije ispitao efekte pomenute kombinacije probiotika na mozak i potvrdio da se uticaj probiotika može jasno odrediti na nivou mozga.9 Ovdje je pokazano da probiotici mogu poboljšati abnormalnu neuronsku plastičnost uzrokovanu stresom. Neuronska plastičnost opisuje sposobnost nervnih ćelija da se menjaju i prilagođavaju. Za vrijeme stresa uočava se previše jaka i česta promjena, stanje koje probiotici izgleda mogu ponovo regulisati.
Sva ova istraživanja potvrđuju da posebni probiotici mogu imati izuzetno pozitivan učinak na osovinu crijeva i mozga. Dakle, probiotici ili zdrava crijevna flora igraju ključnu ulogu u oporavku od promjena raspoloženja i psihičkih oštećenja svih vrsta.
Probiotici štite limbički sistem
Čini se da probiotici imaju posebno smirujući učinak na područja mozga povezana sa stresom, anksioznošću i depresijom, tako da mogu spriječiti oslobađanje hormona stresa.
Čak je primijećeno da probiotici mogu smanjiti apoptozu povezanu sa stresom (programirana ćelijska smrt) u limbičkom sistemu, regiji u mozgu gdje se, na primjer, obrađuju emocije.
Probiotike stoga neki naučnici već nazivaju takozvanim psihobioticima (Dinan et al.) – na osnovu izraza „psihotropni“, što znači supstancu koja utiče na psihu.
