Crystal Nelson
Jake boje bobica u baštama i na pijacama sada ponovo sijaju prema nama. Upravo ove boje sadrže i nevjerovatan zdrav efekat sitnih plodova. Naučnici su sada otkrili kako samo šaka crvenih bobica sedmično štiti naš mozak...
James Joseph jedan je od najpoznatijih neuronaučnika na svijetu, predaje na Univerzitetu Tufts u Bostonu – i samozatajni je obožavatelj bobičastog voća. Njegova omiljena sorta su male, plave i ukusno slatke borovnice. Za doručak u muslima, kao desert u voćnoj salati, zaliven kafom – svakodnevno su na njegovom meniju. Čak i njegovi studenti stalno čuju: "Jedi borovnice!"
Gotovo 6,000 kilometara dalje, u Oldenburgu u Donjoj Saksoniji, molekularni biolog Christiane Richter-Landsberg bavi se nečim sasvim drugim: njemačka populacija sve starija i starija. I to brzo: do 2030. godine, grupa ljudi starijih od 80 godina će se više nego udvostručiti. A jedna od glavnih briga medicine bit će očuvanje funkcije mozga koja neminovno opada s godinama. “Prepoznato je da se broj neurodegenerativnih bolesti povećava u starijoj populaciji i da to predstavlja ozbiljan društveni problem”, objašnjava Richter-Landsberg.
Crvene bobice: najbolje gorivo za naš mozak
Kakve veze ove dvije priče imaju jedna s drugom? Pa: Oba naučnika traže način da naš mozak koji stari što duže ostane zdravim. i čini se da je dr Joseph pronašao rješenje: njegove voljene borovnice. Kada je u studiji ispitao svoje omiljeno voće, otkrio je da šarene, ali posebno crvene bobice očigledno mogu poboljšati funkcionisanje mozga koji stari i usporiti mentalni pad. Pacovi čiji su mozgovi veštački ostareli bili su značajno bolje zaštićeni od degradacije neurona nego uporedna grupa kada su jeli borovnice i jagode mesec dana. Zaključak studije: Voće mora sadržavati supstancu koja pomaže mozgu da se izliječi.
Kako mali plodovi aktiviraju kantu za smeće u našim glavama
Autofagija je ono što neurolozi nazivaju sposobnošću mozga da se zaštiti od ozljeda eliminacijom toksičnih otpadnih proizvoda. To je poput kamiona za smeće koji se kvari i reciklira ćelijske komponente i odnosi toksični otpad u našim glavama. Ako ovaj proces ne funkcionira ispravno, mozak se ne može riješiti staničnog otpada kao što su toksični proteini. Na kraju se skupljaju – sa ozbiljnim posljedicama, kako objašnjava profesor molekularne neurobiologije: „U mozgu pacijenata s Alchajmerovom ili Parkinsonovom bolešću i drugim bolestima koje su povezane s gubitkom pamćenja ili poremećajima kretanja, uočene su patološke naslage proteina, tipične nakupine proteina,” kaže prof. Richter-Landsberg. Razumijevanje mehanizma autofagije i pružanje ciljane podrške je stoga nešto poput svetog grala istraživanja Alchajmerove i Parkinsonove bolesti. I jarko obojene, ali posebno crvene, bobice očigledno potiču autofagiju i tako sprečavaju starenje mozga.
Ovaj efekat je potvrdila i studija Univerziteta Harvard u Bostonu. “Ovo je najveća studija ikad provedena na ovu temu”, rekla je Elizabeth Devore, epidemiologinja i voditeljica studije. Za Zdravstvene studije medicinskih sestara, koje se vode od 1976. godine, ona i njen tim su u redovnim intervalima anketirali 120,000 medicinskih sestara o njihovom načinu života i zdravlju. Učestalost bolesti bila je povezana i sa ishranom. I opsežni kognitivni testovi su jasno pokazali: postoji jasna veza između doživotne konzumacije bobičastog voća i mentalne sposobnosti u starosti. „Može se uočiti smanjenje gubitka pamćenja, posebno kod žena koje redovno jedu crveno bobičasto voće kao što su jagode ili borovnice“, objašnjava dr. DeVore „I to samo uz relativno malu promjenu u ishrani.“ Rezultat istraživača s Harvarda: Svako ko pojede porciju (200 grama) borovnica jednom sedmično ili porciju jagoda dvaput sedmično, odgađa prirodne procese starenja do dvije i po godine, a stopa Parkinsonove bolesti se smanjuje za 40 posto.
Zašto je bobičasta boja model za Parkinsonovu bolest
Ali koja je tajna bobica koja im daje tako ogroman učinak? Čarobna riječ je “flavonoidi”. Ako ovu biljnu supstancu unesemo hranom, ona ulazi u krvotok. „Naše studije pokazuju da flavonoidi, posebno njihova posebna grupa, antocijanini, imaju neuroprotektivni efekat“, kaže Xiang Gao sa Harvardske škole javnog zdravlja u Bostonu. Antocijanini su pigmenti rastvorljivi u vodi koji bobicama daju karakterističnu crvenkastu ili plavu, ponekad gotovo crnu boju. Vaša prednost: Lako prelazite krvno-moždanu barijeru i tako svoju punu iscjeliteljsku moć možete razviti u mozgu.
Budući da je metabolizam antocijana vrlo složen proces koji još uvijek nije u potpunosti dešifrovan, evo sažetka onoga što antocijanini rade: Uz porciju bobičastog voća dnevno, oni ne samo da osiguravaju stvaranje novih nervnih ćelija u mozgu tokom ono što je poznato kao neurogeneza. Oni također stimuliraju prijenos signala između već postojećih neurona. Ovo ima pozitivan učinak i na sposobnost kretanja i na sposobnost razmišljanja: Gubitak pamćenja se masovno suprotstavlja. Istovremeno, vrijeme reakcije se poboljšava za punih šest posto, poboljšava se prostorna memorija, a od koristi imaju i vještine ravnoteže i koordinacije. Osim toga, enzimi koji inhibiraju važne neurotransmitere kao što su serotonin, dopamin ili adrenalin se isključuju – upravo taj mehanizam oponašaju i antidepresivi ili lijekovi protiv Parkinsonove bolesti. I: Antocijani štite moždane ćelije od određenih proteina, beta-amiloida, za koje se sumnja da izazivaju Alchajmerovu bolest. ako dr So kada Joseph u Bostonu danas opominje svoje studente: “Jedite borovnice!”, retko ko odmahuje glavom na ovu čudnu preporuku. Ali naprotiv…
