Bella Adams
Nutricionisti često savjetuju ljudima koji žele smršaviti da na svom jelovniku meso zamjene ribom. Ovo je vrlo koristan savjet, ali ne mogu se sve vrste ribe koristiti za mršavljenje jer postoji riba koja je 2 puta kalorijskija od svinjetine! Zato je bolje da u svoj jelovnik za mršavljenje uvrstite nemasnu ribu.
Sasvim uspješno možete smršaviti kontroliranjem rada leptina (hormona koji utiču na tjelesnu težinu) u tijelu uz pomoć viška nezasićenih masnih kiselina u ribi. Da biste to učinili, potrebno je njima u svojoj prehrani zamijeniti zasićene životinjske masti (svinjetina, jagnjetina, mast i drugo masno meso).
Koja riba je najkorisnija za mršavljenje
Nažalost (ili na sreću), poznata fraza da je najbolja riba kobasica ne uklapa se u kodeks zdrave prehrane. Jasno je da ova izjava nije prikladna ni za one koji gube na težini. Pa pokušajmo uloviti onu zlatnu ribicu koja „daje“ vitku figuru.
Da biste razumjeli koja je riba najkorisnija za mršavljenje, morate dobro poznavati njene sorte. Uobičajeno, sve vrste ribe se mogu podijeliti na masne, srednje masne i nemasne.
Masna riba sadrži 8% ili više masti. U ovu grupu spadaju skuša, jegulja, morska riba, masna haringa i jesetra. Ako pogledate kalorijski sadržaj takve ribe, masna haringa sadrži 210-250 kilokalorija na 100 grama, a masna skuša - 180-220 kilokalorija. Stoga je teško preporučljivo pri mršavljenju takvu ribu zamijeniti, recimo, govedinom ili čak nemasnom svinjetinom, koje imaju kalorijski sadržaj od oko 120 kilokalorija.
Srednje masna riba sadrži 4 do 8% masti. Srednje masne ribe uključuju vrste poput šura, smuđa, ružičastog lososa, pastrmke, tune, brancina, šarana, soma i nemasne haringe. Ove ribe sadrže 90 do 140 kilokalorija, što je otprilike isto kao i meso. Kada gubite težinu, ponekad možete uključiti ribu srednje masnoće u svoju prehranu kao alternativu mesu.
Nemasna riba uključuje sorte sa sadržajem masti ne većim od 4%. Ako ste sebi postavili za cilj mršavljenje, onda bi se trebali navući na ribu iz ove grupe, odnosno nemasnu ribu. Bez grižnje savjesti možete jesti bakalar, oslića, polraka, deveriku, riječnog smuđa, štuku, iverak, žoharu, vahnju i vahnju. Kalorijski sadržaj ovih vrsta je samo 70-100 kilokalorija na 100 grama. Najefikasniji gubitak težine bit će zahvaljujući ovoj zamjeni mesa ribom.
Ali ipak, koliko god riba bila korisna za mršavljenje, ona također mora biti umjerena. Nutricionisti preporučuju jesti ribu 3 puta sedmično – optimalna stopa za gubitak težine i zdravlje.
Prednosti ribe za ljudsko zdravlje
Istraživanja američkih naučnika pokazala su da redovna konzumacija pečene ili kuhane ribe značajno smanjuje rizik od razvoja srčanih aritmija. Zauzvrat, francuski liječnici su proveli vlastita istraživanja i vjeruju da redovna konzumacija ribe smanjuje rizik od razvoja raka debelog crijeva.
Riblje ulje, odnosno vrlo polinezasićene masne kiseline Omega-3, koje naše tijelo može dobiti samo hranom. Korisne su jer jačaju srce i krvne sudove, stimulišu rad mozga i snižavaju holesterol u krvi.
Riba je izvor kompletnog proteina, koji se po svojim svojstvima razlikuje od proteina svinjskog i goveđeg mesa. Štoviše, riblji proteini se mnogo bolje probavljaju enzimima probavnog trakta i savršeno se apsorbiraju u tijelu. Procenat asimilacije dostiže 95-98%.
Osim proteina, sadrži vitamine, masti i ekstraktne tvari koje jačaju ljudski imunitet i poboljšavaju vid. Riblje meso sadrži puno potpunih mišićnih proteina. Kada proteini djeluju na probavne žlijezde, oslobađa se velika količina soka koji omogućava da se riba u ljudskom tijelu probavi za dva do tri sata.
Jednako važno je i prisustvo minerala u ribi – fluora, kalcijuma i fosfora, koji su tako neophodni za naše kosti i zube. Kalij uklanja višak vode i soli iz tijela i koristan je za funkciju mišića. Magnezijum je uključen u regeneraciju ćelija i metabolizam, gvožđe je neophodno za hematopoezu, a jod je neophodan za štitnu žlezdu. Osim navedenih elemenata u tragovima, riba je puna i drugih korisnih elemenata, a to su bakar, natrijum, hlor sumpor, mangan, kobalt i brom. Zamislite samo, riba sadrži oko 30 elemenata u tragovima koji su neophodni za ljudski organizam.
