John Myers
Beta-karoten je uhvaćen u unakrsnoj vatri kritika 1990-ih, ali nepravedno. Kao izvor vitamina A, unos je neophodan za naš organizam i apsolutno je bezbedan kroz unos hrane ili putem dodataka prehrani. Nedostatak vitamina A može predstavljati dalekosežne zdravstvene rizike.
Hans-Konrad Biesalski o beta-karotenu
“Ne trebamo se štititi od previše beta-karotena, već od premalo! Možemo smatrati da je beta-karoten iz hrane, obogaćenih sokova ili odgovarajuće doziranih suplemenata siguran.”
Prof. Hans-Konrad Biesalski sa Univerziteta Hohenheim u Stuttgartu nedavno je izveo ovaj zaključak na 2. Hohenheim Nutrition Talks, čiji je domaćin bio. Zato što Nemci ishranom ne unose dovoljno beta-karotena. Ne mogu imati koristi od važnih zaštitnih funkcija provitamina A za zdravlje.
Škola veganske kuhinje
Jeste li znali da naša škola veganske kuhinje počinje u zimu 2022. Budite obučeni od strane profesionalaca za vegansku kuhinju – naravno online, i od sada kuvajte najukusnija veganska jela: zdrava, bogata vitalnim supstancama, zdrava i neverovatno dobra!
Biesalski i drugi vodeći stručnjaci iz medicine i nutricionizma apelovali su na javnost da se hitno poboljša opskrba beta-karotenom i vitaminom A u Njemačkoj. Vitaminski suplementi i obogaćivanje namirnica beta-karotenom, kao što su “ACE” pića, takođe daju razuman doprinos tome sa zdravstvenim prednostima, sve dok doza provitamina A nije ekstremno prevelika.
To je istakao međunarodno poznati istraživač karotenoida i vitamina A dr Georg Lietz sa britanskog Univerziteta Newcastle.
Što se više puta raspravljane sigurnosti beta-karotena, Biesalski je objasnio da se ovo pitanje postavlja samo za vrlo visoke doze kod pušača, ali su dnevne količine do 10 miligrama također bezopasne za ovu populaciju.
Neadekvatno snabdevanje vitaminom A
Za opšte zdravlje stanovništva, s druge strane, nutricionista u prvom planu vidi rizik od nedovoljnog snabdevanja vitaminom A sa negativnim posledicama, na primer po imuni sistem – a tome se mora suprotstaviti dovoljan unos beta -karoten. Prosječna potrošnja voća i povrća, kao i jetre u ovoj zemlji nije dovoljna za to, a značajniji porast potrošnje nije predvidljiv.
Beta-karoten je naišao na unakrsnu vatru kritika 1990-ih jer je, u dvije studije, dugotrajan unos vrlo velikih količina ovog karotenoida (10 do 15 puta veće od preporučene dnevne doze) doveo do povećanja rizika od raka pluća. i smrtnost kod teških pušača.
“Nauka, koja se u to vrijeme nadala da će imati beta-karoten kao čudotvorni lijek za štetne posljedice pušenja, bila je razočarana.”
prema Biesalskom. Pušenje je naravno pravi rizik. Nisu uočeni negativni efekti kod nepušača. Za njih je provitamin A apsolutno bezopasan i zdravlju i za pušače u umjerenim dozama do 10 mg, što su potvrdile i izjave ostalih govornika.
Prirodna zaštita kože
U koži, na primjer, beta-karoten štiti od oštećenja koja mogu biti posljedica intenzivnog izlaganja suncu. Prema profesoru Helmutu Siesu, Univerzitetska bolnica u Dizeldorfu, ovaj fotooksidativni stres može se neutralisati ovim karotenoidom.
dr Andrea Krautheim – koja je ranije radila na Univerzitetu u Göttingenu – izvijestila je, između ostalog, da mješavina beta-karotena i drugih karotenoida može imati pozitivan učinak na izgled kože, ali da sam beta-karoten ne može garantirati „zaštitu kože od unutar” protiv UV zračenja biti.
Beta-karoten – ključan za snabdevanje vitaminom A
Osim toga, beta-karoten je veoma važan kao prekursor (provitamin) vitamina A, koji je organizmu, između ostalog, potreban za dobro funkcionisanje imunološkog sistema. Nemci dobijaju skoro 50 odsto zaliha vitamina A iz provitamina.
Istraživanja kao što je najnovija studija nacionalne potrošnje NVS II pokazala su da veliki broj Nijemaca ne konzumira dovoljno čistog vitamina A sa hranom. “Do 70 posto opskrbe vitaminom A u Njemačkoj stoga mora biti osigurano putem beta-karotena,” objasnio je Biesalski.
Njemačko nutricionističko društvo (DGE) preporučuje dnevni unos od 0.8 do 1.0 mg vitamina A (retinola) za zdrave odrasle osobe – kao tzv. ekvivalent retinola, koji uključuje i provitamin A. Da bi se postigla ova vrijednost, Biesalski i Sies preporučuje unos 2-4 mg beta-karotena dnevno.
Prosječna populacija ostaje znatno ispod ovih preporuka i stoga preuzima dalekosežne zdravstvene rizike. Većina Nijemaca još uvijek jede premalo voća i povrća (izvora beta-karotena) ili jetre i drugih dobavljača vitamina A. Nije moguće predvidjeti u kojoj mjeri se potrošnja ovih namirnica može održivo povećati.
Deficit vitamina A zbog varijante gena zavisne od beta-karotena
Isto važi i za Veliku Britaniju, prenio je Lietz. Njegov istraživački tim je dao i početne indikacije da oko 40 posto svih Evropljana ima varijantu gena koja samo u ograničenoj mjeri koristi beta-karoten u tijelu, npr. B. se može pretvoriti u vitamin A. Mnogi stručnjaci sumnjaju da je trenutno važeći faktor konverzije 1:6 (za formiranje jedne molekule vitamina A neophodan je unos 6 molekula beta-karotena) je realan.
Mnogo govori o omjeru 1:12, što odgovara preporučenom unosu od cca. 7 mg beta-karotena dnevno. Prema Lietz-u, ako se uzme u obzir genetski ograničeno korištenje beta-karotena, onda bi preporučeni dnevni unos bio čak 22 mg. Dalje istrage o ovome su trenutno u toku.
Dovoljna količina beta-karotena/vitamina A može spriječiti zarazne bolesti
U diskusiji koja je uslijedila predloženo je da se obrati pažnja na adekvatnu opskrbu beta-karotenom i vitaminom A, posebno u vlažnom i hladnom godišnjem dobu, kako bi se ojačao imuni sistem, a posebno prevencija prehlade. Prema Lietz-u, primarni cilj je uravnotežena ishrana, pri čemu eventualne praznine (npr. nedovoljna konzumacija voća, povrća ili jetre) treba popuniti odgovarajućim dodacima prehrani.
Više objektivnosti umjesto neutemeljenih upozorenja o vitaminima
Lietz je dodao da edukaciju stanovništva o potrebama i prednostima mikronutrijenata kao što je beta-karoten često rade novinari nutricionisti koji pružaju objektivne informacije.
Senzacionalno izvještavanje koje dominira u Njemačkoj u ovom kontekstu, koje u slučaju beta-karotena obično upozorava na upotrebu suplemenata općenito – bez ograničenja na rizične grupe ili doze – nepotrebno bi uznemirilo i uplašilo mnoge ljude.
Istraživači nisu najmanje odgovorni za redovno ponavljajuće horor izvještaje o opasnostima koje navodno proizlaze iz vitamina. Oni bi sve više pokušavali da postignu publikaciju kroz spektakularne teorije koje se zasnivaju na čistim opservacijskim studijama ili eksperimentima u epruvetama bez dokaza.
