Madeline Adams
Aspartam je službeno klasificiran kao potpuno bezopasan. Prema studiji iz 2019., nije sve išlo kako treba s procjenom rizika od aspartama.
Ponovna procjena: Je li aspartam siguran za ljudsku prehranu?
Mnogi ljudi vjeruju da su zaslađivači poput aspartama puno zdraviji od šećera. Konačno, potonji može dokazano u. povećavaju rizik od pretilosti i dijabetesa tipa 2. Je li aspartam doista toliko zdrav i bezopasan kako nas se službeno navodi?
Otkako je 1965. slučajno otkriven sintetski zaslađivač aspartam, njegova se neškodljivost više puta dovodi u pitanje. U studiji iz 2006. na štakorima kojima je doživotno davan aspartam, istraživači iz Centra za istraživanje raka Ramazzini otkrili su da zaslađivač povećava rizik od zloćudnih bolesti (posebno kod ženki), kao i porast limfomske leukemije i karcinoma bubrežne zdjelice, uretera i živčanog sustava. U testiranim eksperimentalnim uvjetima aspartam je višestruko potentan kancerogen, stoji u zaključku.
Godine 2012. istraživanje na ljudima pokazalo je da muškarci koji piju gazirana pića (koja su često zaslađena aspartamom) imaju tendenciju da razviju iste vrste raka kao i glodavci.
U ožujku 2019. objavljena je publikacija da druge studije karcinogenosti provedene s aspartamom nisu pronašle dokaze da bi aspartam mogao biti kancerogen kod štakora do doze od 4 g po kg tjelesne težine dnevno.
U travnju 2021. ponovno su ispitani uzorci tkiva štakora kojima je doživotno davan aspartam. Izvorna stopa raka iz Ramazzinijevih ispitivanja 2006. potvrđena je na 92.3 posto. Istraživači su otkrili da posebno zabrinjava to što su potomci životinja kojima je davan aspartam također imali povećan rizik od raka. Zdravstvene vlasti stoga bi trebale hitno preispitati svoje procjene zdravstvenih rizika aspartama.
Studije također sugeriraju da bi aspartam mogao povećati rizik od migrene, kao i rizik od dijabetesa.
Međutim, ni Uprava za hranu i lijekove (FDA) ni Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) nisu vidjeli nikakav razlog za dovođenje u pitanje sigurnosti zaslađivača. Međutim, prema britanskoj studiji objavljenoj 2019., postoje ozbiljne sumnje da je aspartam uopće prikladan za ljudsku prehranu.
Za ponovnu procjenu aspartama korištene su samo studije koje su pogodne za aspartam
Istraživački tim sa Sveučilišta u Sussexu pregledao je EFSA-inu punu ponovnu procjenu sigurnosti aspartama iz 2013. i otkrio ozbiljne nedostatke.
Kritizirano je da je panel EFSA-e zanemario rezultate 73 studije, prema kojima bi aspartam mogao biti štetan. 84 posto studija koje su uvjeravale sigurnost aspartama klasificirano je kao pouzdano, iako se nije mogao dati stvarno pouzdan dokaz.
Studije o aspartamu često su lošije kvalitete od kontra studija
Prof. Erik Millstone sa Sveučilišta u Sussexu već je napisao dosje s obzirom na ponovnu procjenu EFSA-e 2013., u kojem je opisana neadekvatnost 15 prethodnih ključnih studija. Međutim, EFSA ovaj rad nije podijelila ni sa svojim znanstvenim savjetnicima.
Prema znanstvenicima sa Sveučilišta Sussex, ulazne barijere za studije o aspartamu bile su niže nego za studije u kojima je zaslađivač bio nesiguran. Značajno je da su mnoge od 73 studije koje je EFSA odbila bile daleko snažnije.
Ponovna procjena aspartama odvijala se "u tajnosti".
Istraživači su ukazali da su EFSA-ine smjernice o transparentnosti procjena rizika prekršene na više načina. Kao rezultat toga, zahtijevaju da se odobrenje za prodaju ili korištenje aspartama u EU mora suspendirati do neovisnog i temeljitog pregleda relevantnih dokaza.
Prema prof. Eriku Millstoneu, također se postavlja pitanje jesu li komercijalni sukobi interesa mogli utjecati na ponovnu procjenu aspartama. Uostalom, svi sastanci održani su tajno, odnosno zatvoreni za javnost.
Stoga se također zalaže za radikalnu reviziju procesa sigurnosti hrane u EU, uključujući i prekid rasprava iza zatvorenih vrata.
Stoga izbjegavajte zaslađivače poput aspartama!
Drugi istraživači koji nisu bili uključeni u navedeno istraživanje također su doveli u pitanje rašireno uvjerenje da je aspartam sigurna alternativa šećeru. Među njima je i prof. Tim Lang, koji radi na Sveučilištu u Londonu. Naveo je da je ova istraga važna i pravovremena.
Umjesto da preporučujemo zaslađivače kao zamjenu za šećer, bilo bi smislenije educirati ljude o cjelokupnoj zdravoj prehrani, pogotovo jer pića i hrana zaslađena zaslađivačima (kao što je aspartam) obično mogu predstavljati zdravstveni problem, i to ne samo zbog zaslađivača. sebe. Dakle, pića bez šećera – baš kao i slatka pića – štetna su za zube.
Ako na ambalaži hrane pročitate informacije kao što je "bez šećera", pripazite na E brojeve. Oznaka E 951 označava aspartam.
Zaslađivači su odavno u vodi i okolišu
Jeste li također znali da se umjetni zaslađivači jedu toliko često da ih se sada može naći posvuda u okolišu? Bilo da se radi o acesulfamu-K, sukralozi, ciklamatu ili saharinu – brojne studije već su uspjele dokazati zaslađivače u površinskim vodama, podzemnim vodama, vodi iz slavine, kišnici, a također i u morskoj vodi. Zaslađivači su klasificirani kao "nisu vrlo toksični" za vodene organizme, barem ne u trenutnim koncentracijama. Aspartam se, s druge strane, smatra toksičnim za vodeni svijet, ali još nije prisutan u okolišu u kritičnim količinama. Pa čak i ako uopće ne želite konzumirati umjetne zaslađivače, možda ćete to učiniti ako pijete samo vodu.
