Lautele uiga o le aspartic acid
Aspartic acid o loʻo i le vaega o amino acids ma mea faʻapitoa. O lona uiga e faaopoopo atu i lona i ai i meaai, e mafai foi ona fausia i totonu o le tino o le tagata.
O lenei vailaʻau o loʻo i ai se sao taua i le faʻaogaina lelei o le tino ma le endocrine, ma e fesoasoani foi i le gaosiga o nisi hormones (hormone tuputupu aʻe, testosterone, progesterone).
I totonu oo tatou tino, o le aspartic acid e galue e pei o se puluvaga faʻafiafia e nafa ma le tuʻuina atu o se faailo faʻagaoioia mai le tasi neuron i le isi.
E le gata i lea, o le acid e lauiloa mo ona neuroprotective properties. I le taimi o le atinaʻeina o le embryonic, o le tino o le tagata e leʻi fanau mai o loʻo faʻaalia le faʻateleina o le maualuga o le gaʻo i totonu o le retina ma le faiʻai, e faʻaalia ai lana matafaioi i le atinaʻeina o le tino.
Ole mana'oga ile aso ole aspartic acid
Ole mana'oga ile aso ole acid mo se tagata matua e le sili atu ile 3 kalama ile aso.
E tatau ona faʻaaogaina i le 2-3 tui, faʻatusatusa lona aofaʻi ina ia le sili atu i le 1-1.5 kalama e faʻaaogaina i le taumafataga.
O le manaʻomia mo le aspartic acid e faʻateleina i tulaga nei o le tino o le tagata:
- i faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o le gaioiga o le neura
- i le tulaga o le faaletonu o le mafaufau
- i le tulaga o ma'i fai'ai
- i le tulaga o faaletonu o le mafaufau
- tūlaga faigatā
- faaitiitia le gafatia e galue ai
- i le tulaga o fa'afitauli o le va'ai (“tauso moa”, myopia)
- i faʻamaʻi o le cardiovascular system
- pe a uma le 35-40 tausaga. E tatau foi ona siaki le paleni i le va o le aspartic acid ma le testosterone (le hormone male sex).
E faʻaitiitia le manaʻomia mo le aspartic acid:
- i faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le gaosiga o hormones faʻafeusuaiga tane.
- i le tulaga o le toto maualuga.
- i le tulaga o suiga atherosclerotic i vaʻa cerebral.
Aoga aoga o aspartic acid ma lona aʻafiaga i le tino:
- faʻamalosia le tino ma faʻateleina le lelei.
- auai i le tuufaatasia o immunoglobulins
- ma faatelevaveina le toe manuia mai le vaivai.
- fesoasoani i le faʻaogaina o gaʻo gaʻo lavelave ma le auai o latou metabolites i le faʻavaeina o DNA ma RNA.
- e mafai ona tape le amonia. O le aspartic acid o loʻo faʻapipiʻiina lelei mole mole amonia, faʻaliliuina i latou i le asparagine, lea e saogalemu mo le tino. Ae o le mea e sili ona taua o le aspartic acid e liua le ammonia i le urea ona alu ese ai lea (urea) mai le tino.
- fesoasoani i le ate e aveese elemene o totoe o vailaʻau ma vailaʻau mai le tino.
- fesoasoani iona potassium ma magnesium e ulu atu i totonu o le sela.
Le lava ole aspartic acid ile tino
O fa'ailoga ole aspartic acid deficiency e aofia ai
- faaletonu manatua.
- faanoanoa.
- fa'aitiitia i se tulaga faigaluega.
Ole tele ole aspartic acid
Faailoga o le sili atu o le aspartic acid i le tino:
- overstimulation o le tino neura.
- faʻateleina le faʻamalosi.
- toto toto.
O le aspartic acid e tali atu ma le isi amino acid, phenylalanine, e fai ai le aspartame. O lenei mea suamalie suamalie e masani ona faʻaaogaina i totonu o pisinisi o meaʻai ma galue e pei o se faʻafefe i luga o sela o le neura. Mo lenei mafuaʻaga, e le fautuaina e fomaʻi le faʻaaogaina soo o faʻaopoopoga o le aspartic acid, aemaise lava mo tamaiti e sili atu ona maʻaleʻale o latou tino. Atonu latou te atiaʻe le autism ona o se taunuuga.
O le amino acid e mafai foi ona afaina ai le soifua maloloina o tamaitai ma faʻatonutonu le vailaʻau o le follicular fluid, lea e aʻafia ai le malosi o le fanautama.
Punavai ole aspartic acid
Punavai e maua mai ai laau: asparagus, fatu totogo, alfalfa, oatmeal, avoka, molasses, pi, lentils, soya, araisa enaena, nati, fefete, sua apu (mai le ituaiga Semerenko), pateta.