in

Avoka: Su'esu'ega o le Ta'amilosaga o le Ola E Le Sili Atu Nai lo Isi Mea'ai

[lwptoc]

Ua fa'afia ona ta'ua o le avoka ose fa'alavelave fa'alesiosiomaga, o se mea'ai sili e leaga le paleni o le si'osi'omaga. O le mea moni lava, o le avoka ose mea'ai e sili ona lelei e le sili atu le leaga nai lo le tele o isi mea'ai i le tulaga paleni o le si'osi'omaga.

Ole su'esu'ega ole taamilosaga ole olaga ole avoka

I le amataga o le 2016, na tusia ai e Die Zeit e uiga i le "The fairy tale of the good avocado" ma faʻamatalaina le pear-face exotic o se faʻalavelave sili ona masalosalo. I lena taimi, na fesili ai le tusitala o Zeit ia te ia lava pe "matua lelei mo le lalolagi pe a suia e tagata Siamani le puaa ma le pata i mauga o avoka".

E moni e tau leai se tasi e ‘ai i “mauga o avoka” ona e te ono fai se fufui po o se sosi mai ai, faafefiloi le fualaau aina i se lamolemole pe palu foi i se salati, ina ia e le faaaogaina e fai ma meaai autu. Peitaʻi, afai e te manaʻo moni e ʻai le fualaau ʻaina nai lo le puaa ma le pata, e moni lava e maua mai ai mauga. Matou te su'esu'eina le su'esu'ega o le taamilosaga o le olaga o le avoka ma fa'atusatusa fa'ata'ita'iga ma le puaa ma le pata.

O le tele o avoka e 'ai

E ui e na o le 60,000 tone o avoka na faaulufale mai i Siamani i le 2016, i le tausaga lava lea e 5.57 miliona tone o puaa (e tutusa ma le 60 miliona puaa na fasiotia) ma le 516,000 tone o pata na gaosia i Siamani lava. O le mea lea, o tagata Siamani, e toeitiiti 100 taimi e sili atu ai le tele o puaa nai lo le avoka ma toetoe lava 10 taimi le tele o le pata.

O faʻafitauli tau le siosiomaga o aano o manufasi ma susu ua lauiloa. E le sili atu ea le sui i avoka? Sei o tatou tilotilo i faitioga ua fai i le avoka.

O le mea e faitioina e uiga i le avoka e le o mea o loʻo i totonu, aua o lona gaʻo ma vitamini e matua maloloina, ae o lona paleni faʻalenatura o loʻo faitioina, ae muamua lava i lona gafatia e suia ai le laufanua ma lona faʻamataʻu faigata tele. Ina ia faʻaalia lenei mea, o Die Zeit e ave le tagata faitau i se malaga faʻapitoa i Aferika.

O fa'ato'aga avoka e suia laufanua

Ua lipotia mai i se faatoaga avoka i le itumalo o Aferika i Saute o Limpopo, lea e mafai ona e asiasi ai i le “le avoka mania”. O loo faamatalaina le vaaiga e faapea: “Ua le toe i ai se togavao itiiti, ua le toe i ai se mutia enaena, ua leai foi ni fale u’amea o le Zulu, ua le toe taufetuli i autafa o le auala i luga o taifau, nai lo: laau avoka. I le mamao e mafai ona vaai i ai mata. [...] e tutusa uma le lapopoa, toetoe lava lua mita, o laulaau e lanu meamata uliuli, e pei e le mafai ona afaina ai le pefu ma le lamala."

E foliga mai ua vaaia le faaleleia o le eria. Aua e sili atu la'au i taimi uma nai lo ta'ifau tafe, pefu, ma lamala. E foliga mai, e leai foi se vaomatua na faʻamamaina mo laau avoka, e matua ese lava ma le soya, lea e manaʻomia e fai ma meaʻai mo puaa ma povi.

O le totoina o laau i totonu o le lamala i totonu o le permaculture e toetoe lava a manatu o se panacea mo itulagi le lelei ma faʻasaoina le tau. E mafai e la'au ona si'i a'e vai, puipuia le tafia o le palapala, ma ua iloa e fa'atupu ai le timu. O se togavao fefiloi o le a sili atu nai lo le monoculture, ae o le a sili atu le mea mulimuli nai lo se laufanua eleelea lea e le mafai ai ona ola. I lenei faʻataʻitaʻiga, e mafai ona e fai atu o le avoka na suia le laufanua mo le lelei.

E le faigata le totoina o le avoka

Ona soso'o ai lea ma le tuuaiga e matua faigata tele avoka. O le suluina o la'au avoka o lo'o fa'amatala umi e pei o lea la'asaga o se mea e fa'afaigata ai le la'au avoka. Ae o nei aso ua tau leai ni fualaau aina e le o faapipiiina, ae le gata i lea e le o totoina fualaau aina.

I se isi itu, faamolemole taumafai e suʻe se mea e taʻua o le laau fua e leʻi faapipiiina. E masani ona i ai na'o le vasega pepe fa'apitoa mo tagata e fiafia i togalaau natura latou te ofoina atu ia mea, ae o le masani masani o laau e mautinoa e leai. E le mafai la ona o le fa'amae'aina e liua ai le avoka i se mea e matua faigata lava.

Fa'ato'a to'aitiiti faifa'ato'aga avoka

Ona faitioina lea o le faaitiitia o faatoaga avoka tetele, ae o le tele o faatoaga laiti ua mou atu. Toe foi, e le na o le pau lea o le faafitauli e fesootai ma le totoina o le avoka, ae o se faafitauli e foliga mai o loo i ai i soo se mea. O lea e toʻaitiiti ma toʻaitiiti le au faifaatoaga susu, faʻaitiitia ma faʻaitiitia faleoloa mama-ma-pop, faʻaitiitia ma faʻaitiitia pisinisi taulima laiti, faʻaitiitia ma faʻaitiitia faleoloa tusi laiti, faʻaitiitia ma faʻaitiitia faleoloa mea tau eletise, ma isi.

Leaga mo le paleni o le si'osi'omaga: o le taumafa vai o le avoka

Po'o le a lava le tulaga, o le maualuga o le fa'aaogaina o le vai o le avoka e ogaoga mo le paleni o le si'osi'omaga o le avoka, ae maise lava pe a ola i nofoaga matutu. A o le kilokalama o tamato e maua pe a ma le 180 lita o le vai i le averesi, o le kilokalama o le letusi pe a ma le 130 lita, ma le kilokalama o avoka e faʻaaogaina le 1,000 lita. Ma talu ai e te manatu o le avoka e 400 g le mamafa, e te fa'ai'uina le 1,000 lita o vai mo le lua ma le afa avoka.

Ae ui i lea, o le ata faavaa o le Zeit article o loʻo faʻaalia ai se avoka Hass. O lenei mamafa e seasea sili atu i le 200 g. Ma o lea ua i ai a itiiti ifo ma le faaluaina le tele o avoka i le 1,000 lita o le vai. E le o se tulaga maualuga tele lena, ma kilokalama o kilokalama, ae o le maualalo o le numera, o le sili atu foi lea o le mataʻutia o le tala ma o le mea tonu lena e te manaʻo e ausia.

O le susu ma le sua o le apu e manaʻomia le aofaʻi tutusa o vai

Afai e te vaʻavaʻai nei i le manaʻomia o le vai ma faʻapea le paleni o le siʻosiʻomaga o isi meaʻai, e vave ona manino o le avoka e le faʻatusalia se faʻalavelave faʻaleagaina sili atu nai lo le susu ma le sua o le apu ona o lona faʻaaogaina o le vai, ma e le tele foi. sili atu le paleni o le siosiomaga nai lo le kofe.

Ole mea lea e mana'omia ai le 140 lita ole vai ile ipu (7 g o fatu kofe/pauta), toeitiiti lava pei o le 200 g avoka. O le fa'afitauli iinei, peita'i, o le avoka e le 'aina i so'o se mea e latalata i le aofa'i o le kofe e taumafaina. A uma mea uma, o ai e pipii i le na o le tasi le ipu kofe i le aso?

Ae o le mea e tupu, e manaʻomia e aano o manufasi le fa i le sefululima taimi le aofaʻi o le vai i le kilokalama o le avoka, sisi faʻalima, ma fuamoa e sili atu i le faatolu, o lea faʻamolemole faʻamasino e oe lava po o le a le meaʻai e mafua ai ona paʻu lo tatou lalolagi. E mautinoa lava e le o le avoka.

140 lita vai mo se ipu kofe

O le upegatafa'ilagi a le Virtual Water o lo'o ta'ua ai o le 140 lita o lo'o mana'omia mo se ipu kofe ua sili atu i le averesi o le vai inu i aso ta'itasi e 125 lita mo le tagata. I la matou itulagi, o le kofe e sili atu le le manaʻomia e pei o se avoka, pe a le sili atu, talu ai e le o se meaʻai, ae o se meaʻai taugata ma e sau foi mai le teropika, o lona uiga ua malaga mamao ma o le mea moni lava o mea uma. mai le vaaiga a le au faitio avoka e ese mai le taliaina o le si'osi'omaga (silasila i le isi vaega).

Afai e 'ai e tagata uma le 40 kilokalama o avoka i le tausaga nai lo le 40 kilokalama o puaa o loʻo i ai nei, o lona uiga o le a tutusa ma se vai sefe e 150,000 lita i le tagata i le tausaga.

Mai le tulaga tau taumafa, peitaʻi, e itiiti se uiga o le faʻatusatusaina o le suavai taumafa ile kilokalama. Aua a uma le lua avoka (400 g) e toetoe lava a e lagona le tumu. A uma ni tamato tetele se lua po o le latisi, masalo e leai. Masalo e tatau i se tasi ona faʻatusatusa le faʻaaogaina o le vai ile kilocalorie. Ae e matua ese lava mea. Ona mana'omia lea e tamato le 50 pasene le tele o vai nai lo le avoka. Ole paleni ole si'osi'omaga ole avoka e le'o leaga tele e pei ona ta'ita'iina ai tatou pe a fa'atusatusa i isi mea'ai.

Lisi: taumafa vai o mea'ai

O lo'o i lalo le lisi o le fa'aaogaina o vai i nisi o mea'ai:

  • 15,450 lita vai mo le tasi kilokalama o povi
  • 21,000 lita mo le kilokalama e tasi o kofe tao (140 lita i le 7 g ipu)
  • 5,000 lita mo le kilokalama sisi
  • 4,800 lita mo le kilokalama e tasi o puaa
  • 3,900 lita mo le kilokalama e tasi o aano o moa
  • 3,400 lita mo le kilokalama o araisa
  • 3,300 lita mo le kilokalama e tasi o fuamoa
  • 2,800 lita mo le kilokalama e tasi o le millet
  • 2,400 lita mo le McDo burger…
  • 1,470 lita mo le kilokalama e tasi o asparagus
  • 1,300 lita mo le kilokalama e tasi o saito
  • 1,000 lita mo le lita o le susu
  • 950 lita mo le lita o le sua apu
  • 900 lita mo le kilokalama o sana
  • 860 lita mo le kilokalama e tasi o faʻi
  • 700 lita mo le kilokalama e tasi o apu

O auala umi o felauaiga e leai se mea faʻapitoa

Ona, i le Zeit article, ua tuuaia ai le avoka i le umi o le auala o felauaiga e tatau ona malaga ai seia iu lava ina i luga o le fata faleoloa. Muamua i le loli agai i le gataifale, sosoo ai ma le ea malulu, o lona uiga o le malosi-guzzling, vaa i se uafu i Europa ma mai iina i le au faatau oloa ma faleoloa. Talu ai latou te le fa'apalepale lelei i patupatu, e mana'omia e le avoka le tele o mea fa'apipi'i, lea e atili fa'aleagaina ai lona paleni si'osi'omaga.

O nei mea uma e faʻatatau i le toetoe lava o meaʻai uma e ave i Europa mai le teropika. Po o le a lava le tulaga, o le taumafaiga e aofia ai le faʻi e foliga maualuga atu, ae leai se tasi e fiafia ona atonu ua masani tele se tasi i le faʻi.

O se vaaiga i le taimi nei i le supamaketi - pe masani pe masani - o loʻo faʻaalia ai foi (ia Setema 2018) o avoka e masani ona ofoina atu e leʻi faʻapipiʻiina i atigipusa laiti ma maualalo. O atigipusa e le faʻapipiʻiina i mea faʻapipiʻi palasitika. Ioe, o nisi supamaketi ta'uta'ua (Lidl) e ofoina atu fo'i avoka i totonu o upega e 400 kalama e aunoa ma ni mea fa'apipi'i fa'aopoopo. Fai mai le Die Zeit, o le upega ua tatau nei ona i ai le 1 avoka. Peitai, e fa.

O fa'i ma aano o manufasi e alu fo'i i potu e matua ai

Mulimuli ane, o le potu fua lea na matua faitioina ona o le faʻaaogaina o le malosi ma fai mai e faʻaleagaina atili ai le paleni o le siʻosiʻomaga o le avoka. O iina, o nisi avoka e fa'aalu aso e ono (lea e fa'aigoaina "'ai a'u" po'o le "sauni e 'ai") a'o le'i alu i le supamaketi. Aua e masani lava ona malosi le avoka ma e oo atu i le lua vaiaso seia sauni e 'ai. O le mea lea, e faigata i le tele o tagata ona faʻaaofia i latou i a latou meaʻai, lea na mafua ai le atinaʻeina o potu matua.

Ae ui i lea, o loʻo i ai pea lau filifiliga e aapa atu mo avoka e leʻi i ai i totonu o potu matua. Ae pei ona silafia, o le povi e teu i totonu o potu fua mo ni nai aso. Ae o le tasi e tautala faʻapolofesa e uiga i le "tafao", ae e manino lava le leaga mo avoka e nofo i totonu o potu matua. O le tele o isi mea'ai o lo'o teuina mo le tele o masina i totonu o potu e tele fo'i le ea malulu (e ta'ua o faleoloa CA), e pei o pateta po'o apu, ina ia mafai ai fo'i ona faitioina nei mea'ai ona o lo latou paleni le lelei o le si'osi'omaga.

E tau leai ni mea e totoe i le avoka

E ui lava ina fai mai nisi o upegatafa'ilagi o le avoka o lo'o i ai se lamatiaga mata'utia, e pei o vaila'au i luga o le pa'u, ae o le mea moni, o le avoka o se tasi lea o le Clean 15, o lona uiga o fuala'au e 15 e itiiti le aofa'i o vaila'au. E toetoe lava a matua le fiafia i iniseti ona o lona atigi mafiafia ma malo ma e le afaina foi i faʻamaʻi faʻamaʻi.

Ole mea lea e tau leai ni mea e to'esea ai vailaau fa'ato'aga i luga ole fuala'au 'aina - ma afai o lea, e na'o toega o vaila'au o lo'o fa'aogaina fo'i i fuala'au citrus pe a uma ona seleseleina e fa'aleleia ai lo latou ola (eg thiabendazole), ae e o'o lava i nei toega e seasea. O le iva mai le sefulu apu Siamani, i le isi itu, o loʻo iai ni vailaʻau faʻasaina i le taimi e tasi, ma avea ai ma se tasi o fualaʻau e sili ona togafitia i vailaau faʻasaina.

Filifili se paleni lelei pe leaga ole si'osi'omaga pe a fa'atau!

Avokado e pei o isi mea'ai. E mafai ona e gaosia i latou i itulagi le talafeagai i monocultures e maualuga le faʻaaluina o le malosi. Ae ui i lea, e mafai foi ona tupu tele i se aganuu faʻafefiloi faʻalaʻau i itulagi ma timuga masani. O le a le eseesega o lo'o i ai ma pe e te fa'atauina se avoka mua'i matua po'o se tasi O le tagata fa'atau e filifili pe fua i le fale, ina ia mafai e i tatou ta'ito'atasi ona fa'aaafiaina le su'esu'ega o le taamilosaga o le olaga o se mea'ai!

Ioe, e tatau ona ave muamua se avoka fa'aola, ae afai e masani ona e teena le felauaiga o mea'ai, e mafai lava ona e ta'amilo i le faifa'ato'aga fa'ato'aga lata ane ma fa'aputu i mea'ai fa'aitulagi ma fa'aitulagi. Ae, o le mea moni, o le kofe, faʻi, fualaau suamalie, mago, pineapples, ma le tele o ituaiga lauti, koko, ma sukalati e tapu. Ma talu ai o meaʻai e feaveaʻi i aso uma i totonu o Siamani ma Europa, ae le o le taʻua o le felauaiga o lafumanu, o le faʻataʻitaʻiga "Ou te le 'ai i se mea na feaveaʻi mamao" e faʻatapulaʻa ai le filifiliga o meaʻai.

O aano o manu ma meaʻai susu ua le toe avea ma se filifiliga, aemaise lava mo tagata faitio avoka ma tagata o loʻo taʻitaʻia e le paleni faʻalesiosiomaga o meaʻai, talu ai o meaʻai (soya ma sana) e sau mai fafo ma meaʻai manu e sili atu i isi meaʻai i tulaga o taumafa vai.

E leai la se mafuaaga e taofia ai ou lima mai le avoka, ae maise le avoka organic.

tusia e Micah Stanley

Talofa, o a'u o Mika. O aʻu o se Foafoa Tutoatasi Tutoatasi Dietitian Nutritionist ma le tele o tausaga o le poto masani i le faufautua, fatuina o fua, meaʻai, ma le tusitusi o mea, atinaʻeina o oloa.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

E Puipuia e Fiber le Fai'ai A o Tatou matutua

Tipolo Uliuli: Le Tipolo Uliuli