O lo'o fa'aleagaina e le aufai faiva ogasami ma ua tau utiuti le i'a. E le toe faatagaina ea i tatou e toe aai i i’a? Se iloiloga.
O le Netflix documentary Seaspiracy o se tasi lea o ata e sefulu e sili ona matamata i ai i lenei tautotogo. Atonu na ia luluina le toatele o tagata. I le pillory: ova fagota sami, mafia-pei o fausaga i le alamanuia faigafaiva ma faʻamaufaʻailoga tumau e le aoga a latou pepa.
E le'o sa'o sa'o su'esu'ega mea moni uma i totonu o le ata, ma e ono fa'alumaina ai fo'i, e o'o lava i le au fa'asao o le gataifale e tu'ua'ia ai. Ae o le savali autu e saʻo: o le tulaga e ogaoga. Fa'atauva'a.
93 pasene o i'a fagota i o latou tapula'a
O le fia'ai i i'a e sili mamao atu nai lo mea o lo'o ofoina mai e le sami. O le iʻuga o le soona fagota, ma aafia ai ogasami tetele faapea ma le Sami Baltic laʻitiiti i lo tatou faitotoʻa.
O le 93 pasene o i’a o le lalolagi o lo’o fagota i le tulaga e gata mai ai, e silia ma le tasi vaetolu o i’a ua ova le fagota, e pei ona maua i le ripoti a le Fa’alapotopotoga o Taumafa ma Fa’atoaga (FAO) i le tausaga na te’a nei. 90 pasene o i'a fe'ai tetele e pei o tuna, i'a ma i'a ua mou atu mai le sami.
E tele atu CO₂ e maua mai e faigafaiva nai lo le vaalele
O faigafaiva e le gata e afaina ai le paleni o le siʻosiʻomaga i le sami, ae faʻapea foʻi i suiga o le tau. Faatasi ai ma isi mea, o le fagota, lea e maua ai le tusa ma le kuata o iʻa o le lalolagi, ua faitioina. O nei kilomita o upega e mafai ona tuutuu mamao i le sami loloto ma ave i totonu le faitau sefulu afe o kilo o meaola o le gataifale i le puʻe tasi.
I le avea ai ma fagota pito i lalo, e tuutuu ifo i lalo i le alititai, fa'aleagaina vao tetele, a'au po'o mussel ma a latou ipu u'amea fa'atasi ma fa'aleagaina ai nofoaga taua mo le tele o tausaga.
O se suʻesuʻega talu ai nei a le 26 US saienitisi o le tau ma le tamaoaiga o loʻo faʻatatauina o le fagota i lalo o le sami e maua ai le 1.5 kikitonnes o CO₂ i tausaga taʻitasi, e sili atu nai lo vaalele a le lalolagi. E pei o le? E ala i le tatalaina o na lalolagi i lalo o le sami na foloina le tele o CO₂ na faia e tagata i le 50 tausaga talu ai: Mo se faʻataʻitaʻiga, o vao tetele o le sami, e mafai ona teuina faʻasefulu taimi le tele o le CO₂ i kilomita faatafafa nai lo lo tatou vaomatua.
Fa'aitiitia le 'ai o i'a - o le fofo lena?
Pe tatau ea ona taofi e tagata le ʻaina o iʻa? O le ata tifaga Seaspiracy o loʻo fautua mai ai. Peitaʻi, o iʻa o se vaega tāua o taumafa a le tusa ma le tolu piliona tagata i le lalolagi atoa, ma e faigatā ona suitulaga e avea o se puna o porotini taugofie, aemaise lava i atunuu tau atiaʻe.
I lana taiala o i’a, ua fa’ailoa mai talu ai nei e le WWF o le fa’aitiitia o le taumafaina o i’a o le auala sili lea e puipuia ai ogasami o le lalolagi. Peitaʻi, ua talitonu le tagata tomai faapitoa i faigafaiva a le WWF, o Philipp Kanstinger: “E mafai ona tatou fuafuaina faiga faiva i se auala e ōgatusa ai ma se taumafa lelei.” Ma e le pei o nisi o atunuu i le Global South, e iai la matou filifiliga: E mafai ona matou faʻatau ma le iloa naʻo ituaiga o iʻa. Ma ioe: E mafai foi ona tatou 'ai i'a itiiti ma suia ma le poto ana meaʻai tulaga ese.
O le fea i'a e aoga ae o le fea e le aoga?
Ae paga lea, e le faigofie mo tagata faʻatau le siakiina o mea. O fea i'a e mafai lava ona i'u i totonu o le ato fa'atau ma se lotofuatiaifo manino e fa'alagolago muamua lava i mea e tolu: Po'o le a le soifua maloloina o fa'atauga o lo'o i totonu o le fagotaga, ae na'o le lava e ave mai le sami mo nei fa'asoa e mafai ai ona toe fa'aleleia, ma o le fea auala e faaaoga e pu'e ai. E le o toe tele ituaiga iʻa e mafai e tagata atamamai ona fautuaina e aunoa ma se faʻatuai: o le carp i le lotoifale o se tasi o ia mea.
Dr Rainer Froese mai le Geomar Helmholtz Center for Ocean Research o lo'o tu'uina atu fo'i le fa'atagaga mo samoni vao mai Alaska ma sprat mai le Sami i Matu. E fa'apea fo'i mo Alaska pollock mai nisi fa'atauga maloloina i North Pacific. I la matou su'ega na matou su'esu'eina ai oloa fa'a'aisa. E tele ua fautuaina.
Fai mai Froese, o le matafaga i'a plaice, flounder ma turbot e lelei pe a sau mai le Baltic Sea ma ua maua i gillnets.
E faigata i tagata fa'atau ona iloa po'o fea i'a e fa'atau
Ole nofoaga tonu (sub-)fagota ma le faiga fagota e masani ona fa'ailoa ile i'a aisa ile supamaketi pe mafai ona maua ile QR code. E tatau ona e talosagaina i le faleaiga poʻo le faʻatau iʻa. E pei e le'o lavelave lena mea, o fa'atauga ta'itasi e suia pea lava pea ma fa'atasi ai ma fautuaga a le au atamamai.
O le ta'iala o i'a a le WWF, lea e fa'afou fa'afia i le tausaga ma fa'atauina ituaiga i'a e fa'aaoga ai le moli auala, e ofoina mai ai se va'aiga lelei.
O nisi o i'a lauiloa e lanu meamata iina, a itiiti mai mo nofoaga fagota ta'itasi, ma o le mea lea o se "filifiliga lelei" i le silafaga a le WWF:
O i'a mumu e maua i fagogo pelagic otter mai le itu i matu sasa'e o Arctic po'o halibut mai Europa fagota o lo'o iai nei.
Fai mai le WWF, e lelei fo’i le museli pe afai e sau mai i fa’atoaga.
Ae o lo’o iai fo’i le tele o ituaiga i’a ua lamatia e le o iai i totonu o ato fa’atau, tusa lava pe fa’afefea ma po’o fea fo’i na fagota ai. E aofia ai:
- Tuna ma Dogfish
- kulou
- ave
- Tuna lanumoana
Ae ui i lea, o loʻo ofoina atu e le au faʻatau ma faleʻaiga ia ituaiga o meaʻai.
O le tele ma le tele o faigafaiva e iai le fa'amaufa'ailoga MSC e le mafai ona gafatia
Tatou fa'amaoni: Faatasi ai ma lenei togavao o metotia fagota ma suiga faifai pea, o le fa'atauga fa'atatau o i'a ose mea faigata tele. O se fa'amaufa'ailoga lelei e iloagofie ai i'a vao fa'atumauina i le tepa muamua e sili atu ona mana'omia vave.
O le igoa lanumoana Marine Stewardship Council (MSC) na amata i lenei manatu i le 20 tausaga talu ai. Ae i tausaga talu ai nei ua faʻateleina faitioga i le faʻamaufaʻailoga, ma talu ai nei o le WWF, lea na faʻavaeina le MSC i le silia ma le 20 tausaga talu ai, ua mamao foi.
“I la matou vaai, o le faatupulaia o numera o faigafaiva i le MSC e le mafai ona gafatia,” o le faamalamalamaga lea a Philipp Kanstinger. O tuuaiga: o le tutoatasi o le MSC e lamatia ona o tusipasi e filifilia ma totogi e le au faiva; ua atili faamaluluina le tulaga masani i tausaga talu ai nei, ua faigofie ai ona maua se faamaufaailoga mo i'a e maua i fagota po o polo fao.
Fish-Siegel: E masani ona le sili atu nai lo se tulaga maualalo
O le matou su'ega o i'a aisa e fa'amaonia tonu ai. I lana taiala i'a o iai nei, e le o toe aumaia e le WWF se fautuaga lautele mo i'a ua faamaonia e le MSC, ae ua na o le fautuaina o le igoa "o se fesoasoani vave fai filifiliga pe a le lava le taimi mo le taiala i'a".
O le igoa sa masani ona avea ma tulaga auro, fai mai Kanstinger, "o aso nei ua na o se tulaga maualalo."
Ae sili atu le faʻamaonia nai lo le le faʻamaonia, aua o le igoa e faʻamaonia ai ni manatu se lua:
Muamua, o le i'a e le mai se puna faasolitulafono.
Ma lona lua, o le sapalai filifili e mafai ona faʻalagolago i tua mai le vaʻa puʻe i le gaosiga - o se faʻavae taua mo le fuafuaina o le faʻaauauina o se iʻa ma mo le mafai ona foia faʻasea.
O le fa'ailoga i'a a Naturland e sili ona sa'o mo i'a mai fa'atoaga
O le fa'amaufa'ailoga i'a vao a le Naturland, na tu'uina atu e le asosi fa'avaomalo mo fa'ato'aga fa'ato'aga, e le masani ai. Fa'atasi ai ma lenei fa'ailoga, o faigafaiva e le gata e tatau ona fa'amalieina le si'osi'omaga, ae fa'apea fo'i tulaga fa'aagafesootai i luga o le tau atoa. Ae e oo lava i inei e le o mautinoa atoatoa e le au faatau e leai se i’a na aumai faanana mai le le lava o oloa poo ni faiga fagota faigata.
E ese le tulaga ma le faamaufaailoga na tuuina atu e Naturland faapitoa mo i'a mai i'a: o le taimi nei e sili ona mamafa i Siamani. Talu ai ona o le tele o nofoaga e fa'ato'aga e mafua ai fa'afitauli e matua'i ese lava nai lo faigafaiva i le sami: fa'ato'aga falegaosimea e itiiti le avanoa, fa'aogaina o vailaau fa'ama'i ma vaila'au po'o le fafagaina tele o i'a vao ma soya.
O le mea lenei o loʻo faʻamaonia mai e le faʻamaufaʻailoga a Naturland:
Toto'a mātele e o'o lava i lalo ifo o oloa fa'aola.
Fa'asa le fafagaina o i'a vao
Fa'atonutonu tulaga fa'aagafesootai mo tagata faigaluega i faigafaiva
O le a se mea e mafai ona fai i le fagota?
O le mea moni, o le fofo sili o mea uma o le 'ai itiiti i'a. Aua a tatou fa'atau nei i'a mai fa'aola maloloina e aunoa ma le taofiofia, e mautinoa fo'i e o'o mai i lalo o le mamafa.
Peitai, mo le soifua maloloina, e masani lava ona fautuaina e le German Society for Nutrition le taumafaina o iʻa pe tasi pe faalua i le vaiaso. Faatasi ai ma isi mea, ona o le taua o le omega-3 fatty acids, faatasi ai ma le lua filifili umi omega-3 fatty acids EPA ma le DHA aemaise lava ua fai mai e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le maʻi cardiovascular.
Ae o latou foi e sili ona faigata ona sui. Liseed, rapeseed po'o le suau'u walnut e mafai ona saofagā i le omega-3 sapalai, ae o le alpha-linolenic acid o lo'o i ai e mafai ona fa'aliliu na'o se vaega i le EPA ma le DHA.
Ua fautuaina e le Federal Center for Nutrition so'o se tasi e filifili e tu'u soona i'a e sili ona lelei ona sui i suauu microalgae ma algae. O loʻo iai foʻi suauʻu fualaau faisua i luga o le maketi e faʻatamaoaigaina i le DHA mai microalgae, pei ole DHA linseed oil.
E fautuaina e le European Food Safety Authority EFSA se fua ole aso ole 250 mg DHA mo tagata matutua. E le gata i lea, o algae e maua ai foi se tofo i'a ma maua ai isi meaʻai taua. Ae ui i lea, o tau o le siosiomaga o le gaosiga o algae e le sili atu le maualalo nai lo iʻa, e pei ona faʻaalia i le 2020 suʻesuʻega a le Iunivesite o Halle-Wittenberg.
O mea e sui ai i'a e 'ese'ese mea'ai nai lo i'a
I le isi itu, afai e te misia le tofo o iʻa: o loʻo i ai nei le tele o oloa faʻatau vegan i luga o le maketi, mai tamatamailima iʻa faʻavae i laʻau iʻa faʻataʻitaʻi. O le mea lea e sui ai i'a e masani ona fai i le tofu po'o le saito polotini faavae, o nisi taimi e fai ma fuala'au fuala'au po'o le 'oka.
E tusa ai ma meaʻai, peitaʻi, o nei oloa e masani ona le mafai ona faʻatasi ma manu muamua, e pei ona faʻaalia i se suʻesuʻega a le Hesse consumer advice centre. E ese le fa'aogaina e le tino o polotini fuala'au nai lo polotini manu. E le gata i lea, o nisi o oloa e suitulaga i iʻa o loʻo faʻatautaia tele ma e masani lava e leai se omega-3 faʻaopoopoga.
Faigafaiva: mea e tatau ona fai e polokiki
O lo'o mana'omia e le fa'alapotopotoga o le si'osi'omaga le Greenpeace e fa'atulaga e Malo Aufaatasi se feso'ota'iga o nofoaga puipuia o le gataifale e aofia ai le itiiti ifo ma le 30 pasene o sami. I le taimi nei, e itiiti ifo i le 3 pasene o loʻo faʻasaina lelei ai faigafaiva pe faʻatulafonoina.
Manaoga lona lua mai le au fa'asao o le gataifale i faipule: Ole faiga fa'avae a le EU e tatau ona fa'avae atili i luga o fautuaga fa'asaienisi mo faigafaiva gafataulimaina i ana fa'aputuga fa'aletausaga. O lona uiga: E na'o le tele o mea e fagota e tumau ai se fa'asoa masani ma toe fa'aleleia lelei le fa'asoa. "Ae paga lea, o nei fautuaga e masani ona le mulimulitaia," o le faitioga a Philipp Kanstinger.
O le mea lona tolu o lo'o i luga o le lisi o mea e fai fa'apolokiki o le fa'amanino lea i faiga faiva fa'aletulafono. E le gata i lea o le 90 miliona tone o i’a e maua i tausaga uma, ae o le isi 30 pasene e mou atu faasolitulafono mai le sami – i luga o vaa e matua’i le popole lava i tulafono fagota po o nofoaga puipuia.