Blitva: Zdravo lisnato povrće

Blitva je povrće koje se svrstava u lisnato zeleno povrće. Srodan je spanaću i kelju. Blitva je niskokalorična, bogata vlaknima i odličan je izvor folne kiseline.

Blitva: Zdravo super povrće sa Bliskog istoka

Blitva (Beta vulgaris subsp. vulgaris) je drevna kultivisana biljka koja se uzgajala u Mesopotamiji (Zapadna Azija) pre hiljadama godina. Ukusno povrće brzo se proširilo po cijelom Mediteranu, a stari Rimljani i Grci su ga cijenili i kao hranu i kao ljekovitu biljku.

Blitva je u srednju Evropu stigla još u kasnoj antici i bila je jedna od najvažnijih povrtarskih biljaka u srednjem vijeku. Ali dok je od 19. vijeka pa nadalje u ovoj zemlji postajalo sve manje važno, lisnato povrće se rado uzgajalo i jelo bez prekida u južnim podnebljima. Međutim, u posljednje vrijeme sve više ljudi koji brinu o zdravlju i gurmana u zemljama njemačkog govornog područja zanimaju se za zaboravljeno povrće.

Blitva u medicini

Blitva je već u antičko doba bila veoma hvaljena zbog svojih lekovitih svojstava. Najpoznatiji antički doktor Hipokrat sa Kosa koristio je velike listove blitve za previjanje rana. I stari Rimljani su ga koristili za pravljenje ukusne supe sa laksativnim dejstvom. Ostala područja primjene bili su bronhitis, upala pluća i promjene raspoloženja.

Blitva je u srednju Evropu stigla u prtljagu rimskih legionara. Tamo se koristio u srednjem vijeku za brojne bolesti poput anemije i kožnih bolesti. I do danas blitva ima zasluženo mjesto u tradicionalnoj narodnoj medicini. Dok su listovi kod gastrointestinalnih tegoba, anemije i nervoze, sok od korijena blitve prepisuje se za bolove u ušima.

Ljekovito djelovanje lisnatog povrća pripisuje se čitavom nizu bioaktivnih supstanci, koje danas prepoznaju i naučnici.

Betalaini: šareni i zdravi

Blitva je već u antici bila popularna ukrasna biljka zbog svog impozantnog izgleda i blistave boje. Dok su listovi uglavnom zeleni, stabljike i lisne žile svijetle u jarko žutoj, narandžastoj, crvenoj i ljubičastoj boji, ovisno o sorti. Ova šarenost je zasnovana na betalainima, koji su, uz antocijane (plavi) i karotenoidi (žuto-narandžasti), među biljnim pigmentima. Sve tri grupe boja zastupljene su u blitvi.

Sa farmakološke tačke gledišta, betalaini su netoksični alkaloidi koji imaju antioksidativna svojstva i stoga su od medicinskog interesa.

Studija na Univerzitetu Tarbiat Modares otkrila je da hrana koja sadrži betalaine predstavlja izvrsnu pomoćnu terapiju za stanja povezana s oksidativnim stresom, upalom i dislipidemijom. To uključuje u. ateroskleroza, visok krvni pritisak i rak.

Hlorofil podstiče zdravlje

Duboka zelena boja listova blitve, s druge strane, zasniva se na pigmentu hlorofilu. Takozvana lisnato zelenilo ispunjava vrlo važne zadatke u biljkama. za apsorpciju svetlosne energije sunčeve svetlosti. Ali ljudi takođe mogu imati koristi od hlorofila na mnogo načina tako što češće stavljaju zeleno lisnato povrće na jelovnik.

Brojne studije su pokazale da hlorofil pomaže detoksikaciju jetre, bori se protiv infekcija, pomaže probavi, pomaže u kontroli težine, štiti kožu, smanjuje upale, pa čak i smanjuje rizik od raka.

Pomaže li blitva protiv raka?

Osim toga, u blitvi postoji niz flavonoida, koji također spadaju u sekundarne biljne tvari. Prema studijama Univerziteta degli Studi Carlo Boin Urbino (Italija), to uključuje rutin, apenine i viteksin. Imaju antioksidativno, protuupalno i antihipertenzivno djelovanje i inhibiraju rast i diobu stanica raka.

Istraživači su također naveli da Vitexin u kombinaciji s betalainima štiti od tumora dojke, jetre, mjehura i debelog crijeva. Osim toga, toksičnost lijekova protiv raka može biti smanjena i otpor tumorskih stanica na terapeutske supstance može biti oslabljen. Stoga nije ni čudo što se blitva preporučuje i kao redovna hrana oboljelima od raka.

Blitva ili spanać

Za razliku od spanaća, blitva je danas mnogima nepoznata. Čak i u njemačkoj statistici berbe povrća, jednostavno se računa kao spanać. Blitva pomalo liči na spanać, ali se priprema na isti način i takođe pripada porodici lisičjih repova. A ipak je vrlo blisko srodna cvekli i zapravo pripada cvekli, tj. to je kultivisani oblik repe.

Zašto je spanać nadmašio blitvu? Smatra se „finijim“ i pogrešno se smatra mnogo zdravijim. U stvarnosti, međutim, blitva ni po čemu nije inferiorna u odnosu na spanać po nutritivnom sadržaju.

Hranljive materije u blitvi

Blitva je zaista lagan obrok, jer se sastoji od 90 posto vode, ne sadrži gotovo nikakve masti, ima malo šećera i ima samo 25 kilokalorija na 100 grama. Profil nutrijenata za 100 grama sirove blitve je sljedeći:

• 0 grama masti
• 2 grama proteina
• 3 grama ugljenih hidrata
• 3 grama dijetalnih vlakana

Blitva sadrži više vlakana od većine drugog lisnatog povrća, kao što je zelena salata. Dijetalna vlakna imaju veliku prednost što povećavaju osjećaj sitosti i vezuju žučne kiseline u crijevima. Kao rezultat toga, nivo holesterola je snižen. Osim toga, vlakna doprinose probavi, a time i zdravlju crijeva.

Mangold takođe sa intolerancijom na fruktozu

Sadržaj fruktoze u blitvi je 0.6 g na 100 g. Sadržaj glukoze je 1.5 g na 100 g. Drugi izvori daju različite vrijednosti, što uvijek može biti slučaj sa svježom hranom zbog prirodnih fluktuacija, npr. B. 0.37 g fruktoze i 0.31 g glukoze.

Blitva se obično dobro podnosi u slučaju intolerancije na fruktozu zbog relativno niskog nivoa fruktoze – kao i sve lisnato povrće. Ako je potrebno, koristite listove umjesto stabljika, jer ove druge imaju veći sadržaj šećera od listova.

Možete li jesti blitvu ako imate intoleranciju na histamin?

Dok je spanać jedno od povrća koje nije baš pogodno za osobe sa intolerancijom na histamin (sadrži relativno visok nivo histamina), blitva se obično može mnogo bolje tolerisati. To je jedna od namirnica koje se ponekad tolerišu za intoleranciju na histamin.

Da li je blitva kontaminirana pesticidima?

Ako je okolina (tlo, voda, zrak) zagađena opasnim teškim metalima, to neminovno utiče na kvalitetu hrane koja se tamo uzgaja. Nažalost, prema analizama Državnog ureda za prirodu, životnu sredinu i zaštitu potrošača Sjeverne Rajne-Vestfalije, blitva je jedna od onih vrsta povrća – kao i svako drugo lisnato povrće – koje posebno akumulira kadmij, ali i arsen, olovo, hrom, nikla i žive.

Kadmijum je nusproizvod hemijske industrije i takođe završava na poljoprivrednom zemljištu putem đubriva i pesticida. Teški metal, koji je klasifikovan kao vrlo otrovan, ljudi uglavnom unose hranom, postepeno se akumuliraju u tijelu i mogu uzrokovati kronično trovanje koje je teško otkriti.

Brojna istraživanja su pokazala da je kadmijum kancerogen, mutagen i teratogen, da slabi imuni sistem, napada kosti, kardiovaskularni i nervni sistem, te narušava funkciju filtera bubrega. Kada kupujete blitvu, očigledno ne vidite da li je kontaminirana teškim metalima ili ne.

Blitva iz konvencionalnog uzgoja je jako kontaminirana pesticidima

U 2017., Ured za kemijske i veterinarske istrage u Stuttgartu ispitao je ukupno 1,072 uzorka svježeg povrća iz konvencionalnog uzgoja na ostatke od preko 700 različitih pesticida i otkrio da lisnato povrće – uključujući blitvu – ima najveći sadržaj ostataka od svih vrsta povrća. .

Četiri od pet uzoraka blitve kontaminirana su višestrukim ostacima, a jedan je bio iznad dozvoljenog maksimalnog nivoa. Identifikovane su supstance nikotin i hlorat. Dok je nikotin zabranjen od 1970-ih zbog svoje visoke toksičnosti, hlorat nije dozvoljen u EU od 2008. godine.

Prema međunarodnoj studiji, blitva i ko. su često kontaminirane pesticidima jer rastu iznad zemlje i nude veliku metu. Istraživači preporučuju da se povrće dobro opere prije konzumiranja. Ako kuvate lisnato povrće, neki od toksina završavaju u vodi. Međutim, budući da se zbog toga ponovo gube vrijedne vitalne tvari, kuhanje nije idealno rješenje. Bolje je kupiti organsku blitvu.

Organska blitva je rjeđe kontaminirana

Istraživači sa Univerziteta Newcastle statistički su procijenili više od 300 studija o sastojcima organski i konvencionalno uzgojenih usjeva i otkrili da je organska blitva u prosjeku oko 50 posto manje kontaminirana kadmijem.

Prema međunarodnom istraživačkom timu, blitvu i druge vrste povrća uvijek treba dobro oprati pod mlazom vode prije jela i ukloniti vanjske listove.

Da li je oksalna kiselina u blitvi problem?

Blitva je također kritizirana zbog visokog sadržaja oksalne kiseline. 100 grama sadrži između 110 i 940 miligrama. Međutim, oksalna kiselina se nalazi u bezbroj vrsta voća i povrća, pa svakako ne samo u blitvi. Mnogi takođe sadrže više oksalne kiseline od blitve, posebno spanaća sa do 1,330 miligrama.

Sadržaj oksalne kiseline tako značajno varira jer npr. B. zavisi od sorte, klime, lokacije, oplodnje, starosti tkiva i vremena berbe. Mladi listovi blitve općenito sadrže mnogo manje oksalne kiseline od starijih. Više ga ima u ljetnoj blitvi nego u jesenjoj, jer sušni periodi podstiču nakupljanje.

Odakle dolazi ime Mangold?

Mangold je možda dobio svoje njemačko ime u srednjem vijeku. U to vrijeme postojalo je ime Managold, koje dolazi iz starovisokonjemačkog i prevodi se kao „mnogi vladari“. To bi moglo biti zbog činjenice da je povrće u to vrijeme bilo sastavni dio prehrane. Drugi izvori ne vjeruju u bilo kakvu vezu između mana gold, koje se zapravo koristi kao lično ime, i zelenog lisnatog povrća.

Postoje ove vrste blitve

Na tržištu postoje različite vrste blitve, koje privlače poglede samo zbog raznolikosti boja. Na primjer, “Feurio” impresionira svojim uskim crvenim stabljikama ili lisnim žilama i tamnozelenim listovima, dok “Glatte Silber” ima vrlo široke, srebrno bijele stabljike i tamnozelene listove. Sorta “Bright Lights” pretvara vašu baštu u pravo more boja sa svojim žutim, narandžastim, ljubičastim i crvenim stabljikama.

Blitva se uzgaja u dvije sorte koje se mogu različito pripremati:

• Listna ili rezana blitva (Beta vulgaris subsp. vulgaris var. cicla) poznata je i kao rimski kupus ili kupus za grickanje. Odlikuje se uskim žilama i širokim listovima i priprema se kao spanać. Mlada, nježna blitva može se divno uživati ​​sirova u salati. Što su listovi veći, to je gorka nota izraženija.
• Stabljika ili rebrasta blitva (Beta vulgaris subsp. vulgaris var. flavescens) poznata je pod imenom Krautstalk. Možete ga prepoznati po debelim, mesnatim stabljikama. Mogu se prerađivati ​​kao šparoge, zbog čega je blitva poznata i kao zimske šparoge. Ako su stabljike jako vlaknaste, treba ih oguliti gulicom za povrće. Užitak su, naravno, i listovi dužine do 45 centimetara. S obzirom da se stabljike kuhaju duže (oko 15 minuta) od listova, u lonac prvo stavite nasjeckane stabljike, a nakon nekoliko minuta isjeckane listove.

Sezona blitve

Najbolja sezona blitve u našim krajevima (Švajcarska, Nemačka, Austrija) je od juna do avgusta. Za to vrijeme dobijate lokalne proizvode na otvorenom, koji su, prema korejskoj studiji, bogatiji sekundarnim biljnim tvarima od blitve iz staklenika.

Ponekad regionalne blitve ima već u maju, a takođe i od septembra do oktobra – u zavisnosti od klime vašeg kraja, naravno. Od decembra do februara povrće se uglavnom nudi iz južnih italijanskih uzgojnih regija.

Na to treba obratiti pažnju prilikom kupovine blitve

Prilikom kupovine uvijek vodite računa da listovi i stabljike izgledaju svježe, jarke boje i da nemaju smeđe mrlje. Također preporučujemo da se odlučite za organski kvalitet – bez obzira kupujete li domaću ili uvoznu blitvu.

Kako čuvati blitvu?

Blitva nije povrće za skladištenje i stoga treba – ovo je opšti savet trgovcima, koji se naravno može primeniti i u privatnim domaćinstvima – pod optimalnim uslovima skladištenja (tj. na 0.5 do 2 stepena Celzijusa i 95 odsto vlažnosti) na prodati najkasnije 6 dana nakon berbe. Što se povrće duže čuva, to je veći gubitak nutrijenata kao što su vitamin C i hlorofil.

Blitvu treba iskoristiti što je pre moguće nakon kupovine, ali se može čuvati u pretincu za povrće u frižideru oko 3 dana. Najbolje je da ga umotate u vlažnu krpu. Ako uzgajate vlastitu blitvu ili želite uživati ​​u regionalnom povrću tijekom cijele godine, možete ga i zamrznuti.

Možete li zamrznuti blitvu?

Preporučljivo je dobro oprati listove i stabljike pod mlazom vode, iseći ih i blanširati u kipućoj vodi oko 1 do 2 minute. Zatim povrće šokirajte u ledenoj vodi, dobro ga ocijedite i zamrznite u porcijama.

Kako čistite blitvu?

Pri kupovini blitve možete pojesti skoro sve što se nalazi na njoj, odnosno cijeli list, a takođe i stabljiku. Odrežite samo centimetar od stabljike na kraju, koja počinje da se suši nakon berbe. Zatim se povrće opere, isecka i može direktno u lonac ili činiju za salatu.

Kako pripremiti blitvu?

Blitva pokazuje raznolikost u kuhinji. Kao i spanać, obično se kuva, tj. blanšira, kuva na pari ili kuva. Stabljike se mogu i pržiti. Ponekad se pripremaju i odvojeno od listova, poput šparoga, i prvo se ogule gulicom za povrće – ako su vlaknaste.

Blitvu možete koristiti i za ukusan umak za rižoto, minestrone ili tjesteninu. Blitva je dobra i u kariju od povrća ili u savijaču od lisnatog tijesta. Veći listovi blitve, poput listova kupusa, savršeni su i za pravljenje ukusnih rolada.

Jednostavan osnovni recept sa blitvom

Jednostavan osnovni recept je da u šerpi zagrejete ulje, prodinstate luk, zatim dodate sitno iseckanu blitvu (listove i stabljike) i eventualno malu količinu vode. Zatim pustite blitvu da se pari oko 10 do 15 minuta, začinite je sa malo zrnate čorbe, soli i bibera, ili po želji sa začinskim biljem i začinima navedenim u nastavku.

Možete li jesti blitvu sirovu u salati?

I pored sav užitak kuvanja, ne zaboravite da zagrijavanje neminovno utječe na vitamine osjetljive na toplinu i sekundarne biljne tvari te da tvari topljive u vodi završavaju u vodi za kuhanje. Špansko istraživanje na Univerzitetu u Mursiji pokazalo je, što nije iznenađujuće, da se antioksidativna moć blitve smanjuje sa svim metodama kuhanja.

Budući da se blitva može jesti i sirova, jednostavno se služi kao salata ako želite da uživate u svim njenim vitalnim supstancama. Posebno dobro ide uz cikoriju.

Idealno je ako blitvu marinirate prije nego što je pojedete sirovu (barem njene debele stabljike) – npr. B. u mješavini maslinovog ulja, limunovog soka, senfa i bijelog luka. Sada možete staviti i blitvu na roštilj na nekoliko minuta, a da – u poređenju sa kuvanjem – ne dođe do prevelikog gubitka hranljivih materija.

Zašto blitva postaje smeđa kada se kuva?

Kod obojene blitve, opadanje antioksidativne moći vidljivo je čak i oku. Jer ako prokuvate šarenu blitvu u vodi, jarko žuta, crvena ili ljubičasta brzo se pretvara u ružne smeđe tonove jer se prirodna bojila kao što su betalaini ispiru.