Levantijska kuhinja je i ovdje odavno postala apsolutni kulinarski trend. Jedna zemlja posebno je daleko ispred kada je u pitanju zdrava i ukusna kuhinja iz regiona istočnog Mediterana.
Šta je levantinska kuhinja?
Šareno, začinjeno, zdravo, bogato vitaminima – i užitak i za nepce i za oči: ovo je Levante kuhinja, koja je odavno slavljena u srednjoj Evropi i širom sveta. Reč „Levante“ se odnosi na region oko istočnog Mediterana.
Među njima su Izrael, Jordan, Sirija, Palestina i Liban, između ostalih. Nekada se ova regija zvala Orijent, ali se danas taj izraz smatra zastarjelim i više se ne koristi.
To je ono što Levant kuhinja predstavlja
Kada pomislite na levantinsku kuhinju, pomislite na mnoštvo začina i okusa, ukusna i lagana jela koja su obično i prilično zdrava. Uz ovu kulturu ishrane, ne samo da sama hrana izgleda spektakularno već i postavka stola.
Ovdje se nikako ne radi o serviranju jela za jelom pojedinačno – sve se servira u isto vrijeme i servira u malim zdjelicama. Ovdje se govori o takozvanim meze jelima. Oni su uporedivi sa tapasima: izraz se ne odnosi na šta, već na to kako se servira – tj. u malim porcijama iu velikom izboru i raznovrsnosti.
Radi se o dijeljenju
Jelo nije samo kulinarsko iskustvo već i društveni događaj – jer je mentalitet dijeljenja i povezivanja tokom jela bitan dio levantinske kuhinje.
Mezze jela se dijele, postavljaju se na sredinu stola i svi bi im trebali imati pristup.
Izrael kao ključni faktor
Činjenica da je levantinska kuhinja zaista uzela maha u smislu popularnosti i širenja u velikoj mjeri je zasluga Izraela. Kao nijedna druga zemlja, Izrael – a prije svega Tel Aviv – spaja kuhinju brojnih kultura.
Izrael ovu multikulturalnost u kuhinji ne slavi kao izuzetak, već kao centralni aspekt domaće kuhinje. Utjecaji se kreću od arapske regije do kolonijalnih utjecaja – možete pronaći kulinarske tragove iz Perzije, kao i iz Francuske ili Velike Britanije.
Razlog velike popularnosti u Evropi
To znači da se levantinska kuhinja savršeno uklapa u trenutni duh vremena iz više razloga. Prvo, jer se kombinuje ne samo internacionalna, već i fusion kuhinja. Drugo – i to je barem jednako fundamentalan razlog – ishrana bez mesa postaje sve popularnija.
Meso je ovdje više izuzetak nego pravilo: većina jela je vegetarijanska, a mnoga su pogodna i za vegane. Većina jela se bazira na svježem povrću, što Levante dijetu čini ne samo zdravom nego i opcijom za one koji žele smršaviti.
Popularna jela levantinske kuhinje
Najpoznatija jela, koja možete lako pronaći gotovo svuda u Njemačkoj, su humus i falafel (pržene kuglice od slanutka). Popularan je i tabbouleh, salata od bulgura ili kus-kusa i pripremljena od limunovog soka, peperminta, paradajza, peršuna, mladog luka i maslinovog ulja.
Patlidžan i karfiol se često koriste u levantinskoj kuhinji. Na primjer, pire Baba Ghanoush je napravljen od patlidžana – ukusan sa somunima, na primjer. Još jedan specijalitet u izraelskoj kuhinji je šakšuka – ovdje se pripremaju poširana jaja u sosu od paradajza, čilija i luka.
Zacini
Sve i kraj svega su začini. Oni igraju veliku ulogu u stvaranju ukusa kuhinje Levantea tako spektakularnog i raznolikog. Ne oslanja se na biber i so, već zavodi nizom začina koje srednjoevropska nepca možda nisu baš toliko upoznata.
To uključuje, između ostalog, sumak, koji se pravi od osušenih i zgnječenih plodova sumaka. Po svojoj funkciji, sumak je uporediv sa solju i biberom – u levantinskoj kuhinji često se koristi za začinjavanje i fino podešavanje ukusa.
Za'atar i Harissa su dvije mješavine začina koje se također nalaze iznova i iznova. Harissa dolazi iz Sjeverne Afrike i sastoji se od pahuljica čilija, korijandera, bijelog luka, paprike u prahu i kima.
Za'atar se također koristi u sjevernoj Africi, ali iu Turskoj i na Bliskom istoku – često kao začin za umake ili namaze. Mješavina se sastoji od sjemenki susama, kiselog sumaka, mažurana, timijana, origana i kima – svakako preporučamo probati!