Vitamin D za zdravlje srca

Posljednjih godina pojačana su upozorenja o štetnom utjecaju sunca na našu kožu. Opasnost od sunčevih zraka ne treba potcijeniti, jer su one u konačnici odgovorne za razvoj raka kože. To je i razlog zašto sve više ljudi izbjegava sunčevu svjetlost – s dalekosežnim posljedicama, između ostalog, po zdravlje srca.

Vitamin D – hormon sunca

Razne naučne studije su pokazale da je vitamin D veoma sličan raznim steroidnim hormonima, pa se od tada naziva hormonom. Od tada je vitamin D poznat kao hormon sunca.

Objašnjenje ovog naziva leži u činjenici da vitamin D proizvodi samo tijelo, isključivo u vezi sa sunčevom svjetlošću.

Kao posrednička supstanca, ona zatim putem krvi stiže do kostiju, mišića, mozga, imunološkog sistema, pankreasa i mnogih drugih tjelesnih organa, kako bi tamo ispunila svoje specifične zadatke. Ali kako tijelo reaguje na nedostatak vitamina D?

Ovo pitanje ćemo rasvijetliti na primjeru kardiovaskularnog sistema.

Kako se vitamin D proizvodi od sunčeve svjetlosti

Prekursor vitamina D nastaje u jetri. Kada sunčevi zraci obasjaju kožu, vitamin D se razvija u prvi prethodnik vitamina D3.

Sama koža tada formira još jedan prethodnik vitamina D3 (kolekalciferol). Sada vitamin D3 mora da se transportuje sa kože nazad u jetru, gde se dalje obrađuje.

Dobijeni vitamin se sada zove kalcidiol i predstavlja osnovu za metabolizam vitamina D. Kalcidiol tada konačno dospijeva u tjelesne stanice putem krvi, gdje se proizvodi aktivni oblik vitamina D3 – kalcitriol.

Napomena: Vitamin D3 se nudi kao dodatak ishrani u obliku kalcidiola. Kalcitriol je dostupan samo kao lijek koji se izdaje na recept.

Dodatak za nedostatak sunca

Već decenijama se naglašava važan uticaj vitamina D na zdravlje kostiju. Za adekvatan unos preporučena je dnevna doza od 600 IU/dan, dok se u isto vrijeme normalnim smatrao nivo vitamina D u krvi od 20 ng/ml.

Danas, međutim, mnogi stručnjaci smatraju da bi ova vrijednost trebala biti najmanje 50 ng/ml kako bi vitamin D mogao razviti svoje optimalno djelovanje. S obzirom na ovo novo otkriće, smatra se da je količina od 4,000 do 10,000 IU vitamina D3 koja se uzima suplementacijom (dodatci ishrani) preporučena doza, sve dok osoba ne provodi dovoljno vremena na suncu.

Međutim, količina vitamina D koja je zaista potrebna mora se uvijek razmatrati pojedinačno, jer ovisi o različitim faktorima. S jedne strane, mora se uzeti u obzir polazna tačka, odnosno količina koju proizvodi samo tijelo.

Osim toga, količina koju crijevo apsorbira također se uvelike razlikuje od unesene doze. To u velikoj mjeri ovisi o zdravstvenom stanju crijeva.

Osim toga, važnu ulogu igra i težina osobe. Pošto je vitamin D vitamin rastvorljiv u mastima, često nestaje neiskorišćen u masnim naslagama, posebno kod osoba sa prekomernom težinom.

Vitamin D3 i vitamin K2

Nemoguće je predozirati vitaminom D zbog izlaganja suncu na koži. Drugačija je situacija sa suplementacijom vitaminom D3. Ovdje se ne može u potpunosti isključiti predoziranje, koje bi tada moglo uzrokovati probleme sa srcem.

Da bi se optimalno koristio efekat suplementacije vitaminom D, vitamin D3 treba uzimati zajedno sa vitaminom K2 (MK-7). Oba vitamina pokazuju sinergijski efekat, koji može rastvoriti naslage kalcijuma unutar arterija i srčanih zalistaka i transportovati ih tamo gde kalcijum zapravo pripada – u kosti.

Upala može izazvati kardiovaskularne bolesti
Vitamin D ima brojne pozitivne efekte na kardiovaskularni sistem. Ovaj nalaz je posebno važan, jer u međuvremenu svaka druga osoba umire od posljedica bolesti ovog sistema. Ljudi sa visokim krvnim pritiskom imaju do tri puta veću šansu da dožive srčani udar od ljudi sa normalnim krvnim pritiskom.

Neki kardiolozi sada žele da prekinu široko rasprostranjenu zabludu da je holesterol odgovoran za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Vjeruju da je upala arterija, a ne kolesterol, korijen svih kardiovaskularnih problema i srčanih bolesti.

Uzroci upale arterija

Veliki dio ovih upalnih reakcija je posljedica loše prehrane. Kardiolozi za ostalo krive nedostatak vitamina D. Ova teza je, između ostalog, potvrđena i u osmogodišnjoj studiji (Ludwigshafen risk studija) na 3000 učesnika. Studija je pokazala da nedostatak vitamina D značajno povećava rizik od umiranja od srčanih bolesti. Ovu vezu su potvrdile i američke studije.

Objašnjenje efikasnosti vitamina D u odnosu na kardiovaskularne bolesti zasniva se na činjenici da vitamin D može zaštititi od upala svih vrsta.

S obzirom na ovu činjenicu, nije iznenađujuće da su mnoge nedavne studije potvrdile vezu između nedostatka vitamina D i sve veće stope smrtnosti ljudi sa srčanim oboljenjima.

Brazilska studija o vitaminu D

Navedene studije su sprovedene u bolnicama specijalizovanim za lečenje pacijenata sa koronarnom bolešću. Jedna od ovih studija sprovedena je u Brazilu i objavljena 2012.

Kod 206 pacijenata koji su učestvovali u ovoj studiji prvobitno je meren nivo vitamina D u krvi. Nakon toga, učesnici su podijeljeni u dvije grupe. Jedna grupa pacijenata imala je nivo vitamina D od 10 ng/ml ili manje i stoga se smatralo da ima manjak. Druga grupa je imala nivo vitamina D od 20+/- 8ng/ml što se smatralo normalnim. Na kraju krajeva, radilo se o pacijentima koji su već bolovali od koronarne bolesti srca.

Značajno veći procenat učesnika studije koji su imali ozbiljan nedostatak vitamina D umro je tokom lečenja u bolnici od onih pacijenata čiji je nivo vitamina D u krvi bio normalan za njihove okolnosti.

Naučnici su došli do sljedećeg zaključka:

Teški nedostatak vitamina D ima značajan uticaj na stopu mortaliteta pacijenata sa akutnim koronarnim sindromom (poremećaji cirkulacije u koronarnim arterijama).
Drugim riječima, znatno je veća vjerovatnoća da ćete umreti u bolnici nakon srčanog udara ako imate nedovoljan nivo vitamina D u krvi.

Danska studija o vitaminu D

U septembru 2012. godine objavljena je danska studija sprovedena na Univerzitetu u Kopenhagenu u saradnji sa Univerzitetskom bolnicom u Kopenhagenu. U ovoj studiji učestvovalo je više od 10,000 Danaca čiji su nivoi vitamina D izmjereni između 1981. i 1983. Vrijednosti su se redovno provjeravale tokom godina.

Vođa ove studije, dr Peter Brøndum-Jacobsen, objavio je sljedeći rezultat:

Uočili smo da nizak nivo vitamina D u krvi značajno povećava rizik od razvoja srčanih bolesti ili pogoršanja postojećih stanja u poređenju sa optimalnim nivoima vitamina D. Naši rezultati su pokazali da se rizik od razvoja ishemijske bolesti srca povećava za 40%. Ova bolest opisuje suženje koronarnih arterija, što dovodi do teških poremećaja cirkulacije u srčanom mišiću, uzrokuje bol u predjelu grudnog koša i na kraju može izazvati srčani udar opasan po život. Rizik od srčanog udara se povećava za 64%. Rizik od prerane smrti je povećan za 57%, a rizik od umiranja od srčanih bolesti općenito se povećava za čak 81%.

Američka studija o vitaminu D

Još jedno istraživanje sprovedeno je na Institutu za srce u Intermountain Medical Center u Salt Lake Cityju, Utah. Ovo istraživanje uključivalo je skoro 28,000 pacijenata starijih od 50 godina koji u to vrijeme nisu imali srčana oboljenja. Svim učesnicima je prvo određen nivo vitamina D u krvi. Zatim su podeljeni u tri grupe na osnovu rezultata merenja (veoma niska vrednost, niska vrednost, normalna vrednost). Vodeća vrijednost koja se smatra normalnom u ovoj studiji bila je 30 ng/ml.

Studija je otkrila da su oni pacijenti koji su imali vrlo nizak nivo vitamina D imali dvostruko veće šanse da umru od zatajenja srca od onih koji su imali normalne nivoe vitamina D u svojim tijelima. Osim toga, učesnici studije u grupi sa najnižim nivoima vitamina D bili su 78% skloniji moždanom udaru i 45% skloniji koronarnoj arterijskoj bolesti.

Sve u svemu, otkriveno je da vrlo nizak nivo vitamina D ima dvostruko veću vjerovatnoću da izazove srčanu insuficijenciju od ljudi s normalnim nivoom.

Najbolji izvor vitamina D je sunce

Svi rezultati istraživanja koji se odnose na vitamin D jasno pokazuju da je naš organizam ovisan o ovom vitaminu, pa se bolesti koje se mogu pripisati i nedostatku vitamina D uopće ne razvijaju. Koristite ove informacije za dobrobit svog zdravlja. Izlažite se prirodnom UV zračenju što je češće moguće. Pustite da sunce dodirne vašu kožu kad god je to moguće, ali imajte na umu sljedeće preporuke:

• Ne izlažite se žarkom suncu, jer sunčevi zraci dopiru do vas čak i na zaklonjenim mjestima.
• U zavisnosti od tipa kože, izlaganje suncu ne bi trebalo da traje duže od 5 do maksimalno 40 minuta.
• Izbjegavajte podnevno sunce, jer je opasno UVA zračenje u to vrijeme najveće.
• Za kraće boravke na suncu nemojte koristiti kremu za sunčanje, jer krema za sunčanje sa zaštitnim faktorom 15 gotovo u potpunosti blokira proizvodnju vitamina D.
• Ako također provjerite svoju ishranu i optimizirate je ako je potrebno, vaše srce bi se uskoro trebalo osjećati bolje.