Bella Adams
S južnoeuropskim delicijama do željene težine: To obećava mediteranska prehrana. Mi vam otkrivamo djeluje li, o čemu se točno radi u ovoj dijeti i na što trebate obratiti pozornost.
Svježe voće, povrće, zdrave masnoće i riba: ovo su glavne komponente mediteranske prehrane i vjerojatno će nekima oživjeti posljednje uspomene s ljetovanja.
Jer tko se ne bi želio prepustiti kulinarskim užicima i prenijeti odmor kući na tanjur? Točno, to bi vjerojatno bili svi.
Što se zapravo krije iza mediteranske prehrane, koje su namirnice dopuštene te koje prednosti i nedostatke prehrana nosi sa sobom, objašnjavamo vam ovdje.
Što je mediteranska prehrana?
U mediteranskoj prehrani gledamo na prehrambene navike naših južnih europskih susjeda poput južne Francuske, Italije i Grčke.
Tamo su ljudi oduvijek jeli ono što regija nudi u sezoni, poput puno povrća, svježeg voća, krumpira, orašastih plodova, svježe ribe i dobrih ulja poput maslinovog ulja.
Tajna dijete je uravnotežena, raznolika i zdrava prehrana.
Međutim, strogo gledano, mediteranska prehrana nije prava ishrana po planu, već zdrav način prehrane i života.
Bez brojanja kalorija! Nema velikog odricanja!
S druge strane, vaša će prehrana uključivati svježu hranu bogatu vlaknima, perad, ribu, cjelovite žitarice i da, čak i alkohol – u umjerenim količinama, naravno.
Važno je biti oprezan kada jedete! Odvojite dovoljno vremena za svaki obrok. Ovdje je fokus na užitku i sporom jedenju.
Na što treba obratiti pozornost tijekom dijete?
Preporučljivo je unaprijed si pojasniti da mediteranska prehrana nije samo mršavljenje.
Prije je riječ o zdravoj, uravnoteženoj prehrani koja posebno štiti kardiovaskularni sustav. Zbog prehrane bogate vlaknima pogodovat će vaša probava, smanjenje razine kolesterola i regulacija lipida u krvi.
Ključno je uzeti vremena za jelo. Bez brzopletog gutanja.
Kredo južnih Europljana je uvijek odvojiti dovoljno vremena za pripremu i jelo.
Koje su namirnice dopuštene?
Možete uživati u mnogo ovih namirnica:
Svježe povrće i lisnate salate
- Voće (najbolje sezonsko)
- Integralni kruh, integralna tjestenina, riža i krumpir
- Mahunarke poput slanutka i leće
- Orašasti plodovi (npr. bademi) i sjemenke
- Svježe ili suhe biljke i češnjak
- Pržena i parena morska riba
- Perad
- Hladno prešano maslinovo ulje je glavni izvor masti
Umjereno treba jesti:
- Nemasni mliječni proizvodi poput kozjeg i ovčjeg sira
- Jaja
- Crno vino (uglavnom uz obroke)
Ove stvari treba konzumirati rijetko
- Crveno meso poput govedine, svinjetine i janjetine
- Specijaliteti od kobasica
- Pšenica
- Namirnice koje sadrže šećer
Prednosti i nedostaci mediteranske prehrane
Prednosti mediteranske prehrane
Zbog velike količine voća i povrća bogatog vlaknima, kao i dobrih masnoća iz orašastih plodova, ribe i maslinova ulja, prehrambeni koncept mediteranske prehrane jedan je od najuravnoteženijih dosad.
Ovime su pokrivene dnevne potrebe za mnogim vitaminima i mineralima.
Nema odricanja od ugljikohidrata – ali na pšenici i šećeru.
Bilo da se radi o limun dorade kuhanoj na pari na povrću od tikvica-rajčica ili punjenim patlidžanima s rajčicama i fetom – mediteranska je kuhinja vrlo raznolika pa imate mnogo mogućih kombinacija pri kuhanju.
U kombinaciji s tjelovježbom, mediteranska prehrana dugoročno može dovesti do zdravog mršavljenja.
Posljednjih godina brojna istraživanja pokazala su da mediteranska prehrana pozitivno utječe na kardiovaskularni sustav, značajno smanjujući rizik od srčanog i moždanog udara.
Na Međunarodnom kongresu o Alzheimerovoj bolesti u Londonu 2017. godine stručnjaci Lancet komisije (prestižni međunarodni panel stručnjaka koji procjenjuje nova otkrića u istraživanju demencije) preporučili su, među ostalim, mediteransku prehranu za prevenciju demencije.
Mane mediteranske prehrane
Kao što je već rečeno na početku, mediteranska prehrana je u osnovi uravnotežena promjena prehrane, a ne dijeta – bez strogog odricanja od određenih namirnica.
Mršavljenje se odvija vrlo sporo i individualno jer u prehranu nije integriran sportski program.
Maslinovo ulje i masnija riba (npr. losos) zdravi su izvori masnoće, ali treba pripaziti na količinu i koristiti ih štedljivo.
Pažnja, šećerna zamka za doručak! U zemljama južne Europe doručak se sastoji uglavnom od dobre kave, kruha i slatkih džemova. Nije osobito dobro za našu razinu šećera u krvi.
Zato bolje: svježe voće, jogurt ili kaša. Ovo ujutro zaustavlja želju za hranom.
