Bella Adams
Čitajući članak na Facebooku o starosnim promjenama crijevne mikrobiote i njezinoj ulozi u procesu starenja, naišao sam na zanimljivo objašnjenje pozitivnog utjecaja kalorijski ograničene prehrane na životni vijek i zdravlje.
Na temelju istraživanja pokazalo se da takozvana kalorijska restrikcija – odnosno prehrana s ograničenim kalorijama, ali cjelovitim sastavom – dovodi do povećanja broja sojeva mikroflore povezanih s dugovječnošću i istodobnog smanjenja broja bakterija koje ubrzavaju starenje. Na temelju toga pretpostavlja se da je, ako se na neki način modificira sastav crijevnih bakterija, primjenom probiotika, primjerice, moguće postići trajno stanje u organizmu slično onom kod niskokalorične prehrane, a time i poboljšati zdravlje i životni vijek.
Studije pokazuju da kod starijih ljudi crijevna mikroflora potpomognuta probioticima dovodi do smanjenja prisutnosti proupalnih molekula, čije je nakupljanje tipično u starenju i povezano je s razvojem većine bolesti starosti.
Osim toga, razgradnjom složenih ugljikohidrata, povećanjem antioksidativnih svojstava i sintetiziranjem vitamina B, bakterije reguliraju nakupljanje masti. Postoje čak dokazi da je sastav mikroflore mršavih i pretilih osoba različit, a kada se transplantira s mršavih na pretile osobe, zabilježen je terapeutski učinak.
Postoje dokazi da crijevne bakterije utječu na naše prehrambeno ponašanje. Na primjer, znanstvenici su otkrili da butirat, jedan od metaboličkih produkata bakterija, utječe na rad moždanih neurona. Postoje dokazi da mikroflora potiskuje apetit smanjenjem proizvodnje hormona gladi (npr. neuropeptida Y) u hipotalamusu (moždani centar za kontrolu aktivnosti unutarnjih organa) ili stvaranjem spojeva identičnih hormonu sitosti leptinu.
Zašto spominjem ovaj podatak? Riječ je o tome da ćemo održavanjem zdrave crijevne mikrobiote lakše održavati optimalnu tjelesnu težinu, smanjiti rizik od kroničnih upala i neurodegenerativnih bolesti, što je neizbježno s godinama, a samim time zdravije i dulje živjeti. I neće trebati puno truda. Samo treba voditi računa o dovoljnoj količini prehrambenih vlakana (cjelovite žitarice, povrće, voće), fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, jogurt, kiselo povrće) i koristiti antibiotike (naravno, prema preporuci liječnika). Jer još 1903.-1908
Nobelovac Ilya Mechnikov znanstveno je dokazao povezanost mikroflore sa zdravljem i dugovječnošću.
