Borovnice su zdrava poslastica

Borovnice imaju primamljiv miris i izvrstan okus. Inače, pomažu kod svih vrsta bolesti poput probavnih problema, upala i kardiovaskularnih bolesti.

Borovnice su zdravo šumsko voće

Borovnica (Vaccinium myrtillus), kao i brusnica i brusnica, pripada porodici vrijeska. Svi oni vole tlo siromašno hranjivim tvarima i kiselo tlo, a osobito vole šumske čistine, močvare i vrištine. Patuljasti grmovi čak se osjećaju kao kod kuće u planinama: u švicarskom kantonu Graubunden uspijevaju do 2,800 metara nadmorske visine.

Ovakav je okus borovnica

Slasno šumsko voće – poznato i kao borovnica ili kupina – prava je delicija zbog slatko-kiselkastog, aromatično-bobičastog okusa.

Je li borovnica ljekovita biljka?

Stare bajke i legende govore da se borovnica nekada smatrala tajanstvenom biljkom. Dakle, trebao bi rasti tamo gdje su ulazi u podzemno kraljevstvo patuljaka i štititi njih i njihova blaga od zla.

U svijetu legendi prvenstveno se ljekovite biljke opisuju kao mistične. To vrijedi i za borovnice. Srednjovjekovni izvori pokazuju da su se bobice i lišće od davnina (i dan danas) koristili kao lijek za sve vrste bolesti poput gastrointestinalnih smetnji i problema sa sluznicom usta i grla.

Što su kultivirane borovnice?

Kako su borovnice oduvijek bile vrlo popularne, bilo je bezbroj neuspješnih pokušaja njihova uzgoja. Biljka je vrlo zahtjevna u pogledu kvalitete tla, položaja i dr., pa je tek početkom 20. stoljeća američka oplemenjivačica Elizabeth Coleman White uspjela uzgojiti borovnicu.

Ubrzo nakon toga, prve kultivirane borovnice su se uzgajale iu Europi. Nizozemska i Njemačka bile su među pionirima. Sada postoji više od 100 sorti diljem svijeta, a oko 30 se prodaje na tržištu. No, suprotno onome što se često pretpostavlja, sve sorte ne potječu od naše europske divlje borovnice, već od američke borovnice (Vaccinium corymbosum).

Koja je razlika između šumskih i kultiviranih borovnica?

Kultivirane borovnice razlikuju se od svojih divljih rođaka u Europi po tome što su veće i imaju bijelo, a ne plavo meso. Osim toga, kultivirane borovnice su slađeg okusa i daleko manje aromatične. To ovisi o sastavu sastojaka. Npr. kultivirane borovnice sadrže B. više šećera i limunske kiseline, dok je sadržaj kininske kiseline veći u divljim borovnicama.

Koje hranjive tvari sadrže borovnice?

Što se tiče makronutrijenata, divlji i kultivirani oblik se međusobno neznatno razlikuju. Oba se sastoje od oko 85 posto vode i imaju malo proteina i puno ugljikohidrata. 100 grama sirovih borovnica sadrži otprilike:

• vode 85g
• ugljikohidrati 7 g
• Vlakna 5g
• proteina 1 g
• Masti 1g

Koliko kalorija ima u borovnicama?

Kalorični sadržaj 100 grama borovnica je između 40 i 60 kcal, ovisno o sorti, a time i o sadržaju šećera.

Koje vitamine sadrže borovnice?

Iako su šumske borovnice bogate vitaminima, u podmirivanju dnevnih potreba mogu ih postići samo tri. Primjerice, jedna porcija od 200 grama sirovih borovnica dovoljna je da pokrije 60 posto službeno navedenih potreba za vitaminom C, gotovo 35 posto za vitaminom E i oko 30 posto za vitaminom K.

Kultivirane borovnice imaju lošije rezultate u usporedbi jer je njihov ukupni sadržaj vitamina manji: međutim, oko 30 posto potreba za vitaminom C može se pokriti s 200 grama svježe uzgojenog voća.

Koje minerale sadrže borovnice?

Borovnica nije nikakvo mineralno čudo, ali su divlje voće posebno dobar izvor mangana. Ovaj element u tragovima podupire stvaranje kolagena, potiče stvaranje hrskavice i tkiva intervertebralnog diska, a također daje važan doprinos u borbi protiv slobodnih radikala. 100 grama sirovih šumskih borovnica dovoljno je za 25 posto dnevnih potreba.

Kultivirane borovnice također ne mogu držati korak s divljim oblikom u pogledu sadržaja minerala: morali biste pojesti 3 puta više kultiviranih borovnica da biste dobili isti nazivnik.

Koliki je glikemijski teret borovnica?

Borovnice imaju izuzetno nisko glikemijsko opterećenje od 1.5 (vrijednosti do 10 smatraju se niskim) i stoga imaju samo mali učinak na razinu šećera u krvi. Stoga ne čudi što se ukusni plodovi već dugo koriste u tradicionalnoj medicini protiv dijabetesa.

Zašto su borovnice plave?

Svoj upečatljivi plavi izgled borovnice duguju specifičnim biljnim pigmentima zvanim antocijanini. To su najvažnije bioaktivne tvari u borovnicama, koje su ujedno i jedan od najboljih izvora antocijana na svijetu.

Godine 2018. analize na Sveučilištu Modena i Reggio Emilia otkrile su da se u 582 grama sirovih divljih borovnica sakupljenih u sjevernoj Italiji krije između 795 i 100 miligrama antocijana. Usporedbe radi, ista količina malina sadrži oko 365 miligrama, a trešanja samo oko 122 miligrama.

Prema jednom slovenskom istraživanju sadržaj antocijana i ostalih sastojaka varira ovisno o lokaciji. Jer što je bilo sjenovitije, to je bila manja plaća.

Sadrže li divlje borovnice više antocijanina od kultiviranih borovnica?

Razna istraživanja su pokazala da divlje borovnice imaju veći sadržaj antocijana od kultiviranih borovnica. To je vidljivo već vizualno jer je boja sadržana u kožici kao iu mesu divljih europskih borovnica. S druge strane, kultivirane borovnice imaju bijelo meso, pa se antocijani nalaze samo u kožici.

Koliko je visok sadržaj antocijana ne ovisi samo o sorti ili vrsti, kako su otkrili finski istraživači. Ispitali su što se događa kada se kultivirane borovnice uzgajaju tamo gdje inače rastu samo domaće borovnice, točnije u sjevernim talijanskim Alpama. Pokazalo se da se sadržaj antocijana značajno povećava kada uzgojene borovnice rastu na većim nadmorskim visinama. Stoga također ovisi o temperaturi i nadmorskoj visini.

Kakav je učinak antocijana?

Antocijanini štite voće od UV zračenja i slobodnih radikala. Kada ljudi ili životinje jedu borovnice, i oni imaju koristi od učinaka bojila. Istraživanja su pokazala da su antocijanini među najsnažnijim antioksidansima i npr. B. učinkoviti su protiv upala, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, dijabetesa, Alzheimerove, Parkinsonove i raka.

Osim antocijana, borovnice sadrže i mnoge druge sekundarne biljne tvari kao što su klorogenska kiselina, resveratrol i kvercetin, ali i vitamin C i vitamin E koji također djeluju kao antioksidansi. Međudjelovanje svih ovih tvari neizmjerno povećava antioksidativno djelovanje.

Može li organizam uopće iskoristiti antocijane iz borovnica?

Prema starijim studijama, istraživači su objavili da je bioraspoloživost antocijanina samo 1 posto i stoga je toliko niska da se od njih ne može očekivati ​​nikakva medicinska korist – izjava koja se od tada ponavlja u medijima. No, to je zaključeno samo na temelju niske koncentracije antocijana u krvnoj plazmi i urinu.

Međutim, u međuvremenu se većina znanstvenika odavno složila da dobri izvori antocijana poput borovnica imaju veliki antioksidativni potencijal. Sada se pretpostavlja da je stopa apsorpcije veća, a također je poznato da se antocijani pretvaraju u druge aktivne tvari tijekom probavnog procesa.

Kakvo je ljekovito djelovanje borovnice?

Borovnica ima adstringentna, antidijabetička, antiseptička i hemostatska svojstva te je sastavni dio fitoterapije (biljnog lijeka). Čak je i Odbor za biljne lijekove (specijalizirano tijelo Europske agencije za lijekove (EMA)) klasificirao suhe i svježe borovnice kao tradicionalne biljne lijekove.

Svježe borovnice

Svježe voće preporučuje se kod zatvora. Osim toga, od njega se rade ekstrakti: Sadržaj antocijana trebao bi biti 25 posto u njima, a jedna doza je 100 miligrama antocijana. Ostale indikacije uključuju proširene vene, bolne i teške noge, vene u oku, perifernu vaskularnu insuficijenciju i prevenciju noćnog sljepila.

U 5 mililitara hladne vode stavite 10 do 150 grama zgnječenog voća i prokuhajte. Nakon 10 minuta čaj možete procijediti. Čaj od borovnice također može biti od pomoći lokalno kao grgljaj za rane u ustima i grlu, kao i za rane i osipe.

Listovi borovnice

U narodnoj medicini za liječenje proljeva koriste se i listovi borovnice koji su bogati taninom. 150 do 1 grama sitno nasjeckanih listova preliti sa 2.5 mililitara kipuće vode i nakon 5 do 10 minuta čaj procijediti. Dnevna doza je 3 do 4 šalice. Međutim, budući da lišće sadrži alkaloide i može dovesti do trovanja ako se koristi duže vrijeme, ne preporučuje se.

Vanjska uporaba u obliku ispiranja i pranja, s druge strane, nije problematična i pomaže npr. B. kod ekcema. Za kupku 150 grama svježih ili suhih listova borovnice dodajte u 2 litre hladne vode i kratko prokuhajte. Ostavite čaj poklopljen 20 minuta i procijedite ga ulijte u vodu za kupanje.

Kako borovnice djeluju na proljev i zatvor?

Kod proljeva uvijek se koriste sušene borovnice koje zbog visokog sadržaja tanina djeluju na zatvor. S druge strane, svježe bobice pospješuju defekaciju i stoga se mogu koristiti za liječenje zatvora.

Smanjuju li borovnice upalu?

Indijski su znanstvenici 2018. pomno proučili razne ljekovite biljke, uključujući borovnice, koje se u narodnoj medicini koriste u borbi protiv upala. Utvrdili su da njihovi aktivni sastojci – npr. B. antocijanini – suzbijaju upalne procese jednako dobro kao i protuupalni lijekovi. Međutim, borovnice imaju prednost što su sigurne u usporedbi s farmaceutskim protuupalnim lijekovima i ne uzrokuju nuspojave.

Upalni procesi igraju ulogu u brojnim bolestima kao što su B. arterioskleroza i metabolički sindrom imaju ključnu ulogu. Pojam "metabolički sindrom" obuhvaća četiri problema: visoki krvni tlak, visoke razine šećera u krvi, visoke razine lipida u krvi i pretilost.

Placebom kontrolirana studija na Sveučilištu Justus Liebig s 30 zdravih dobrovoljaca otkrila je da smoothieji i voćni sokovi (330 mililitara dnevno tijekom 2 tjedna) koji su bogati antocijanima štite od oksidativnog stresa i pozitivno utječu na upalne parametre.

U studiji na Sveučilištu Istočne Finske, 15 ispitanika s metaboličkim sindromom dobivalo je 400 grama svježih borovnica dnevno, a 12 se držalo uobičajene prehrane. Istraživači su također otkrili da redovita konzumacija borovnica može dugoročno smanjiti upalu, a time i rizik od metaboličkog sindroma.

Pomažu li borovnice kod upale desni?

Studija provedena na Sveučilištu u Kristianstadu posebno se bavila pitanjem mogu li borovnice pomoći kod gingivitisa. Ispitanici nisu bili podvrgnuti liječenju zuba i dnevno su dobivali ili 250 grama borovnica, 500 grama borovnica ili placebo. Četvrta skupina bila je kontrolna skupina koja je primala stomatološki tretman.

Nakon više od tjedan dana pacijenti su ponovno pregledani. Utvrđeno je da se krvarenje desni u prosjeku može smanjiti za 41 odnosno 59 posto s 250 grama, odnosno 500 grama borovnica. Skupina koja je uzimala 500 grama imala je čak i bolje rezultate od kontrolne skupine s lijekovima, koja je smanjila krvarenje desni za 58 posto.

Vrijednosti upale značajno su se poboljšale samo kod onih ispitanika koji su pojeli 500 grama borovnica.

Smijete li jesti borovnice ako imate dijabetes?

Budući da je pretilost jedan od glavnih uzroka dijabetesa tipa 2, prehrana igra ključnu ulogu u smislu prevencije. Međutim, neovisno o tjelesnoj težini, prema procjenama (36) tri dugotrajne studije s tisućama ispitanika, posebne namirnice poput borovnica daju vrlo specifičan doprinos smanjenju rizika od dijabetesa.

Finski znanstvenici podijelili su 47 ljudi s visokim rizikom od dijabetesa u 3 skupine, dobivali su ili borovnice ili drugo bobičasto voće s nižim sadržajem antocijana poput borovnica. B. maline ili kontrolna dijeta. Pozitivni učinci na razinu šećera u krvi i oslobađanje inzulina mogli su se primijetiti samo u skupini borovnica.

Dijabetičare se često upozorava da ne jedu voće jer ono sadrži fruktozu. Sedmogodišnje istraživanje na 7 testiranih osoba jasno proturječi ovom upozorenju: dijabetičari koji češće jedu svježe voće rjeđe razvijaju komplikacije i žive dulje.

U međuvremenu, razne studije su pokazale da biljne tvari u borovnicama imaju antidijabetička svojstva jer npr. poboljšavaju inzulinsku rezistenciju. Prema iranskim znanstvenicima, dijabetičari se borovnicama mogu suprotstaviti poremećenom metabolizmu glukoze i lipida.

Jesu li organske borovnice bolje?

Iako su borovnice daleko manje kontaminirane pesticidima od jagoda, ipak se isplati ići na organski uzgoj. U usporedbi s konvencionalno uzgojenim voćem, organske borovnice obično uspijevaju vrlo dobro.

Godine 2014. analize švicarskog potrošačkog časopisa Saldo pokazale su da sve organske borovnice ne sadrže pesticide. U testu Radničke komore Salzburga 2017. sve organske borovnice dobile su najviše ocjene jer nisu pronađeni ostaci.

Možete li sami uzgajati borovnice?

Kao što već znate, uzgoj borovnica nije bio lak zadatak. Uzgoj kultiviranih borovnica još uvijek nije baš jednostavan. Tlo kao i izbor sorte i položaj su izuzetno važni. Sorte kao što su Vaccinium Bluecrop, Elizabeth i Duke smatraju se posebno robusnim i otpornim.

Ako je tlo bogato hranjivim tvarima i ilovasto, borovnice se uopće ne osjećaju dobro. Tada je potrebno zamijeniti zemlju u jami za sadnju rastresitom mješavinom komposta kore ili lišća i pijeska. Možete kupiti i posebnu zemlju za borovnice. Mjesto bi trebalo biti sunčano. Pri sadnji korijenova balica mora viriti jedan do dva prsta iz zemlje, inače će korijenje umrijeti zbog nedostatka kisika.

Biljke zalijevajte samo kišnicom ili vodom iz slavine koja ima vrlo malo vapna, jer vapno dovodi do poremećaja rasta. Od razdoblja cvatnje, tlo mora biti ravnomjerno vlažno, inače će bobice ostati sitne i prerano otpasti.

Čemu služe borovnice u kuhinji?

Bilo u voćnoj salati, na pecivima za doručak, u muesliju ili same: sirove borovnice imaju okus poezije. Plodove možete koristiti i za pripremu soka od borovnice ili slastica poput ukusne torte od borovnice, osvježavajućeg sladoleda ili pudinga od riže. Mnogi se kunu u borovnice u salatama ili čak u curryju.

Posebna poslastica je džem od borovnica. Kuhanjem se voće također može sačuvati dulje vrijeme. No, budući da industrijski šećer negativno utječe na zdravlje, trebali biste se osloniti na alternative poput agavinog sirupa. Na svakih 250 grama potrebno je 500 grama borovnica. Dodate li malo kore jabuke i sok od pola limuna, pekmez će se divno stisnuti.

Pire od borovnica ima veliku prednost jer vam nije potreban industrijski šećer ili bilo koji drugi zaslađivač. Svježi pire od borovnica u hladnjaku će stajati dva do četiri dana. No, ako kašu kuhate u steriliziranim staklenkama na 75 stupnjeva oko 25 minuta (u vodenoj kupelji ili pećnici), možete je čuvati nekoliko mjeseci.