John Myers
Konoplja je jedna od onih namirnica koje se odlikuju neobično visokom nutritivnom gustoćom i čije su hranjive i vitalne tvari prisutne u tako uravnoteženom obliku da se nazivaju i superhranom.
Marihuana i konoplja nisu nužno ista stvar
Marihuana, ulje konoplje i CBD ulje se dobivaju iz biljke konoplje. Međutim, jestivo ulje iz sjemenki konoplje, odnosno CBD ulje dobiva se iz tzv. industrijske konoplje. Riječ je o sorti konoplje koja ne sadrži nikakve opojne tvari (THC, tetrahidrokanabinol) pa se nitko ne mora bojati da će upasti u probleme sa zakonom samo zbog konzumacije zdravih i ukusnih proizvoda od konoplje.
Ako želite pušiti marihuanu ili peći hašiš kolačiće, konoplja nije prikladna za to. Tada biste trebali nabaviti posebne sjemenke iz kojih će potom nastati biljke s cvjetovima koji sadrže THC, što naravno ne bi trebala biti preporuka jer uzgoj kanabisa u Njemačkoj još uvijek nije baš legalan.
Čudotvorna biljka konoplja
Zanimljivo je da su sve do 1800-ih neke američke države još uvijek smatrale kaznenim djelom ODBIJANJE uzgoja konoplje. Mogli biste čak i poreze platiti konopljom. A za vrijeme Drugog svjetskog rata oni poljoprivrednici i njihovi sinovi koji su se posvetili uzgoju konoplje bili su oslobođeni vojne obveze. Zašto je konoplja tada bila tako važna i vrijedna?
Jack of all trades konoplja
Od konoplje se radilo sredstvo protiv bolova. Od konoplje su se mogle izrađivati tkanine i odjeća. Od konoplje su se izrađivali brodski konopi i užad. Od konoplje se proizvodio papir (koji je štitio šume). Daroviti umjetnici poput van Gogha ili Rembrandta stvarali su svoja djela na platnu od konoplje. Od ulja konoplje proizvodile su se boje i lakovi. Konoplja se čak može pretvoriti u automobile i gorivo.
Konoplja štiti okoliš i poboljšava tlo
Uz sve ove bezbrojne namjene, konoplja je izuzetno štedljiva biljka koja uspijeva na gotovo svakom tlu s malo ili nimalo gnojidbe. Konoplja je teško osjetljiva na bolesti i štetnike i samostalno suzbija rast korova. Pesticidi i herbicidi su stoga suvišni u uzgoju konoplje. Ujedno se smatra da konoplja poboljšava strukturu i plodnost tla.
Konoplja zamjenjuje naftu i čuva šume
Ukratko, sve što se može napraviti od nafte moglo bi se napraviti od konoplje. Od konoplje se može proizvesti sve što se također može proizvesti od drvne celuloze. Ali to se nije uklapalo u koncepciju nekih utjecajnih skupina.
Tridesetih godina prošlog stoljeća velike su korporacije prijavljivale patente za proizvodnju razne plastike iz nafte, a moćni papirnati magnati nadali su se milijunskoj zaradi od prodaje vlastitih šuma.
Provedba zabrane konoplje
Počela je velika kampanja protiv nedužne biljke. Konoplja je okrivljena za gotovo sve bolesti tadašnjeg društva. Bilo da se radilo o ovisnosti o drogama, ubojstvu, prometnim nesrećama ili nemoralu – konoplja je bila krivac. Međutim, mediji nisu govorili i pisali “konoplja” nego “marihuana”.
Ljudi su s konopljom povezivali previše pozitivnih i korisnih stvari. Tako je izmišljeno ime marihuana stvoreno kako bi se moglo brzo i održivo promicati poticanje društva protiv konoplje.
Kao rezultat toga, mnogi ljudi nisu ni znali da su marihuana i konoplja iste stvari. Podržavali su klevetanje konoplje i provođenje zabrane konoplje, što nikada ne bi učinili da su znali istinu – odnosno da su znali da bi im zabrana marihuane također oduzela konoplju.
Uzgoj konoplje bio je zabranjen
Godine 1961. to je konačno učinjeno u cijelom svijetu: marihuana, alias konoplja, stavljena je u ravnopravan položaj s opijatima i spominjana praktički samo u istom dahu kao opasne droge.
U Njemačkoj je 1982. godine na snagu stupio novi zakon o narkoticima kojim je potpuno zabranjen uzgoj konoplje. Tek 15 godina kasnije ponovno je dopušteno u izoliranim slučajevima – ali samo pod određenim uvjetima i strogim uvjetima.
I tako danas sve češće nailazite na proizvode od konoplje u nekim specijaliziranim trgovinama iu dobro opskrbljenim trgovinama zdrave hrane: tu je mlijeko od konoplje, maslac od konoplje, mlijeko od konoplje, pivo od konoplje, tekstil od konoplje, papir od konoplje, ulje od konoplje, vlakna od konoplje, konoplja keksi, čaj od konoplje, čokolada od konoplje, madraci od konoplje, kozmetika od konoplje, orašasti plodovi od konoplje, a povremeno i vrijedan protein konoplje.
Konoplja kao hrana
Sjemenke konoplje, mali konopljini orasi, bili su jedna od najvažnijih osnovnih namirnica u mnogim drevnim civilizacijama. Znanstvenici su otkrili da se konoplja uzgajala i koristila u Kini, Indiji, Babilonu, Perziji, Egiptu te u kulturama Sjeverne i Južne Amerike.
Naravno, ti su ljudi također koristili biljku za izradu užadi i odjeće, ali se sjeme konoplje posebno preferiralo u hrani. Orašasti plodovi konoplje jeli su se čisti, mljeveni u brašno izuzetno bogato proteinima ili prerađeni u ulje i maslac.
Vitamini u konoplji
Orašasti plodovi konoplje sadrže bogate količine antioksidansa, kao i vitamine E i B vitamine. Konoplja je odličan izvor vitamina B2 (riboflavina). Do sada su se meso i mliječni proizvodi uvijek smatrali najbogatijim izvorima vitamina B2. U konoplji ćete pak pronaći znatno više vitamina B2 nego u životinjskim proizvodima (osim ako volite jesti jetricu).
Između ostalog, vitamin B2 ima važnu ulogu u izgradnji mišića, stvaranju hormona stresa, štitnjači, očima i oštrini vida te u njezi kože. Ispucani uglovi usana, ispucale usne, pekuće oči i ljuskava koža na nosu, ustima, čelu ili ušima mogući su znakovi nedostatka vitamina B2.
Konoplja je idealan izvor proteina
Sjemenke konoplje također se sastoje od 20 do 24 posto čistih, visokokvalitetnih proteina u obliku svih esencijalnih aminokiselina koje su ljudima potrebne za izgradnju vlastitih proteina u tijelu.
To čini konoplju jednom od rijetkih biljaka koje, s jedne strane, nude potpuni profil aminokiselina za ljude, a s druge strane također imaju ovaj vrijedan, bioraspoloživ protein u dovoljnim količinama.
Konoplja potiče izgradnju mišića
Među aminokiselinama prisutnim u proteinu konoplje su obilne količine dviju aminokiselina metionina i cisteina koje sadrže sumpor. Oni sudjeluju u detoksikaciji stanica i proizvodnji vitalnih enzima. Osim toga, konoplja je bogata takozvanim aminokiselinama razgranatog lanca (leucin, izoleucin, valin), koje su neophodne za rast i obnovu mišića.
Protein konoplje je sličan ljudskom proteinu
Gotovo 60 posto proteina konoplje sastoji se od proteina zvanog edestin, koji je čak lakše probavljiv od proteina soje. Većina preostalih 40 posto je u obliku albumina. Albumin i edestin imaju molekularnu strukturu vrlo sličnu ljudskim proteinima.
Zbog toga se protein konoplje vrlo brzo apsorbira i može se, primjerice, lako pretvoriti u imunoglobuline našeg imunološkog sustava, koji igraju glavnu ulogu u borbi protiv infekcija.
Protein konoplje – moguće upotrebe
Protein konoplje (2 do 3 žlice dnevno) jednostavno umiješate u sokove, vodu ili omiljeni smoothie i popijete. Sportaši ili ljudi u ekstremnim situacijama uzimaju preporučenu količinu dva puta dnevno (sportaši uzimaju protein konoplje najmanje 30 minuta prije treninga).
Međutim, protein konoplje također može izvrsno oplemeniti recepte za kruh (do 10 do 20 posto ukupne količine brašna) i daje pekarskim proizvodima – slatkim ili slanim – orašastu aromu.
Konoplja sadrži omega-3 masne kiseline
Poznato je da većina ljudi pati od nepovoljnog omjera masnih kiselina. Bogata konzumacija mesa i mlijeka (od životinja koje se hrane žitaricama umjesto sijenom, travom i biljem), ali i nekritička konzumacija industrijski proizvedenih biljnih ulja znači da većina ljudi konzumira jako puno omega-6 masnih kiselina, a samo manje omega-3 masne kiseline.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje omjer 4:1 između omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Međutim, normalna zapadnjačka prehrana osigurava omjer između 20:1 i 50:1.
Konoplja nudi optimalan omjer masnih kiselina
Ovako nepovoljan omjer ovih dviju masnih kiselina potiče i pojačava sve vrste upalnih procesa. B. upale zglobova, kardiovaskularni problemi, kronični živčani poremećaji i još mnogo toga.
Konoplja ili ulje iz sjemenki konoplje (ulje konoplje) jedina je biljka koja sadrži optimalan omjer omega masnih kiselina od 3.75:1 (omega-6 prema omega-3) te je stoga odličan dio protuupalne dijete.
Konoplja sadrži rijetku gama-linolensku kiselinu
Osim toga, konoplja je jedna od rijetkih uljarica koja sadrži gama-linolensku kiselinu (GLA). GLA se može naći samo u značajnim količinama u ulju sjemenki konoplje, ulju sjemenki boražine, ulju noćurka, ulju sjemenki nara, ulju crnog ribiza i spirulini.
Zbog opće nestašice GLA velikom dijelu populacije nedostaje ova važna masna kiselina koja izrazito pozitivno djeluje na upalne procese (npr. kod neurodermitisa, reumatoidnog artritisa, dijabetičke neuropatije i dr.) te na zdravu ravnotežu hormona (npr. B. kod predmenstrualnog sindroma). Dovoljne količine GLA također vidljivo poboljšavaju ten i dovode do jakih noktiju i lijepe, pune kose.
Konoplja potpomaže detoksikaciju organizma
GLA također značajno aktivira metaboličke procese. Masna kiselina osigurava da se pohranjena masnoća učinkovitije koristi za proizvodnju energije i posljedično se brže razgrađuje. GLA je također uključena u pravilno funkcioniranje sustava opskrbe stanicom energijom koji se naziva natrij-kalijeva pumpa.
Natrij-kalijeva pumpa opskrbljuje stanice hranjivim tvarima dok uklanja otrovne otpadne proizvode iz stanice. Ako natrij-kalijeva pumpa ne radi kako treba, toksini se moraju pohraniti u stanicama, stanice postaju osjetljive na neispravan rad i cijeli metabolizam se osjetno usporava. Konoplja stoga značajno sudjeluje u nesmetanoj detoksikaciji organizma.
Ulje od konoplje u kuhinji
Već 20 grama visokokvalitetnog ulja konoplje dovoljno je za podmirenje dnevnih potreba najvažnijih esencijalnih masnih kiselina. Konopljino ulje prikladno je za kuhanje na pari i dinstanje, ali se nikada ne smije koristiti za prženje u dubokom ulju.
Gotovo kuhano jelo najbolje je preliti uljem. U kuhinji sirove hrane aromatično ulje izvrsno ide uz preljeve za salate, marinade, umake ili smoothieje.
