John Myers
Pretilost je jedan od najizazovnijih medicinskih i društvenih problema našeg vremena. U posljednjih deset godina broj pretilih ljudi u svijetu u prosjeku se udvostručio. Prema procjenama stručnjaka WHO-a, do 2025. godine bit će 300 milijuna pretilih ljudi!
Pretilost je kronična bolest koju karakterizira prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u organizmu zbog metaboličkih poremećaja. Temelji se na pozitivnoj energetskoj bilanci, tj. energetski unos kalorija hranom premašuje potrošnju energije. Broj osoba s prekomjernom tjelesnom težinom raste svake godine, a to dovodi do pogoršanja kvalitete njihova života! Sjedilački način života i nezdrava prehrana doprinose porastu broja pretilih osoba.
Zašto je pretilost opasna?
Višak kilograma nije samo stvar izgleda. Svaki višak kilograma negativno utječe na stanje unutarnjih organa, kostiju i zglobova, što dovodi do razvoja artritisa i osteoartritisa. Dodatna tjelesna težina također povećava opterećenje srca, izazivajući vaskularne patologije, uključujući hipertenziju i koronarnu bolest srca. Pretilost može dovesti do pankreatitisa i kolecistitisa, dijabetesa tipa II, neplodnosti, erektilne disfunkcije, masne jetre, kao i raka dojke, prostate, jetre i crijeva. Zato se protiv viška kilograma trebate boriti ne samo kako biste vratili ljepotu i uzak struk, već i kako biste sačuvali svoje zdravlje i poboljšali kvalitetu života.
Što utječe na težinu?
Uravnotežena prehrana Ne smijete jesti samo mrkvu i kupus ili kuhanu piletinu. Od takvih dijeta možete smršavjeti, ali one nisu uravnotežene. Nastojte jesti što više različitog sirovog i kuhanog povrća, voća i bobičastog voća, ribe, mesa i mahunarki, orašastih plodova i sjemenki te masti biljnog i životinjskog podrijetla. Smanjite unos šećera i soli na minimum. Svaka neuravnoteženost u prehrani može dovesti do debljanja, nedostatka hranjivih tvari, gubitka mišićne težine, a time i smanjenja potrošnje energije, razvoja inzulinske rezistencije, lomljivih noktiju i gubitka kose te poremećaja crijevne mikroflore. Prehrana usmjerena prema masnoj ili slatkoj hrani narušit će sastav crijevne mikroflore, a višak slatkiša pridonijet će razvoju inzulinske rezistencije i karijesa.
Kako izbjeći pogreške u prehrani
Imajte na umu da je, na primjer, velika latte sa šećerom vrlo kalorična, ali sadrži samo brze ugljikohidrate. Slatki doručak – müsli s jogurtom, kava s kroasanom itd. – više pridonosi debljanju i želji da nešto pojedemo prije ručka nego da nas zasiti hranjivim tvarima. Slatkiši ujutro uzrokuju brz porast i pad razine šećera u krvi i smanjenje oreksina, tvari koja vam pomaže da se osjećate energično i potiče gubitak težine. Ovo je posebno kritično ako ne spavate dovoljno. Za odrasle, ako nemaju dijabetes tipa I, česti grickalice vjerojatnije će oštetiti apetit, zube i indeks tjelesne mase. Odrasli mogu jesti dva puta dnevno - glavno je dobro jesti i ne prejedati se. Mogu se izbjeći sustavne pogreške koje sporo mijenjaju težinu na neželjeni način. Ne morate sami kuhati, ali znajte koju hranu izbjegavati. Prženi (a ne pečeni) kotleti, margarin, kruh za tjesteninu, okruglice s majonezom, nedostatak povrća u prehrani - sve to doprinosi prekomjernoj težini. Prehrambene navike stvaraju se u djetinjstvu i traju u odrasloj dobi. Ako, primjerice, obitelj jede puno pržene hrane, a premalo povrća, dijete razvija nezdrav pogled na hranu. To povećava rizik od dječje pretilosti ili anoreksije itd. Kako bi potaknuli djecu da jedu zdravu hranu, roditelji bi trebali sami jesti zdravo i postati uzor svojoj djeci. Nedostatak tjelesne aktivnosti WHO naglašava da je potrebno 150 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti tijekom tjedna, te barem pola sata umjerene tjelesne aktivnosti svaki dan, kao i vježbe tijekom dana.
Zdrav san
Kronična deprivacija sna remeti hormonski sustav koji kontrolira sitost i skladištenje masti. Osim toga, manjak sna povećava tjeskobu, a mnogi ljudi skloni su jesti stres, prejedati se ili birati slatkiše kao glavnu hranu.
Hormonalno zdravlje
Brojni hormoni (hormoni štitnjače, spolni hormoni, somatotropin (hormon rasta), kortizol, inzulin, leptin i adiponektin) utječu na težinu i sklonost stvaranju potkožnih ili visceralnih masnih zaliha. Promjene težine također prate menopauzu, pa čak i drugu fazu menstrualnog ciklusa. Zato, u slučaju stalnog debljanja uz normalnu prehranu i način života, trebate posjetiti endokrinologa.
Genetika
Postoje ljudi koji su genetski predisponirani da puno jedu i da se ne debljaju. Za sklonost pretilosti odgovorno je nekoliko gena. Međutim, većina slučajeva pretilosti je multifaktorijalna: kombinacija nekoliko gena i okoline koja pridonosi debljanju, kao što su obiteljske prehrambene navike. Ljudi čiji su roditelji imali indeks tjelesne mase 30 ili više trebali bi od malih nogu paziti na svoju težinu. Čak i u slučaju genetske predispozicije za pretilost, ona se može spriječiti uravnoteženom prehranom i tjelovježbom.
Mentalni poremećaji
Poremećaji hranjenja javljaju se kod kliničke depresije (odbijanje jela ili prejedanje, prelazak u prehrani na slatkiše, brzu hranu ili alkohol) i anksioznih poremećaja (nekontrolirano prejedanje, jedenje pod stresom). Depresija, nisko samopouzdanje, poremećaji raspoloženja bez depresije ili opsesivno-kompulzivni poremećaj prate većinu slučajeva bulimije nervoze (prejedanje, nakon čega se izbacuje hrana iz želuca) ili anoreksije (opsesivna želja za sve manjom težinom). Ako osoba premalo ili previše jede, pozivi da se urazumi i pokušaji da je se posrami težinom neće uspjeti. Problem treba prepoznati i potražiti pomoć stručnjaka: psihijatra ili kognitivno bihevioralnog terapeuta.
Uravnoteženo se hranite, budite fizički aktivni, pazite na tjelesnu težinu i zapamtite riječi poznatog američkog znanstvenika Arnolda Glasgowa: „Tijelo je prtljaga koju nosite cijeli život. Što je teže, to je putovanje kraće.”
Vrijeme je da odaberete zdravlje!
