in

Aano o Aano Ulaula e Fa'ateleina ai le Tu'aiga o le Kanesa

O le taumafaina masani o aano o manufasi mumu, ma o le mea moni e aofia ai foi ma le sosisi na faia mai ai, ua leva ona masalomia le faateleina o le lamatiaga o le kanesa.

O le u'amea o le Heme e iai sona aafiaga e fa'aleagaina ai sela

O le u'amea o le Heme e iai le meatotino e fa'aosoina ai faiga fa'aa'ala'au i totonu o le tino ma toe fa'aola fa'aola pea. Afai e le taofiofia e le tino ia faiga, e mafai ona atiaʻe faʻamaʻi tumau, e aofia ai le kanesa.

O le u'amea Heme e fa'aolaina ai le kanesa colon

O le uʻamea o le heme o loʻo i ai se isi mea mataʻutia aua e faʻamalosia ai le faʻavaeina o mea faʻapitoa faʻapitoa (N-nitroso compounds) i totonu o le manava. O nei mea e fausia ai ni faʻamaʻi saʻoloto, e faʻaleagaina ai sela ma e oʻo lava ina aʻafia ai le DNA (faʻasologa faʻasolosolo o faʻamatalaga faʻasologa) i le pito i totonu o le sela. Latou te faʻamalosia le tuputupu aʻe o sela o tuma ma o lea e iai se aʻafiaga o le carcinogenic.

O aano mūmū e fa'ateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le manava

O le su'esu'ega a le European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition (EPIC) na su'esu'eina ai le feso'ota'iga i le va o le u'amea mai le mūmū ma le aano o manufasi ma le fa'atuputeleina o le lamatiaga o le kanesa o le manava. O se su'esu'ega talu ai ua uma ona fa'aalia e mafai e aano o manufa'amumu ma fa'amamago ona fa'ateleina le lamatiaga o le kanesa o le manava. O isi su'esu'ega mulimuli ane na fa'aalia ai e iai se feso'ota'iga i le va o le taumafaina o le u'amea ma le lamatiaga o le kanesa o le manava.

O le kanesa o fatuga'o ma le manava mai le 'aina o aano o manufasi

O le fa'agasolo atili o aano o manufasi e mafai fo'i ona tula'i mai ai se lamatiaga i le soifua maloloina. O le tele o oloa gaosi aano o manufasi e pei o le ham, bacon, salami, bratwurst, hot dogs, ma isi mea o loʻo iai ninite, nitrites, ma isi mea faʻasao faʻaopoopo e fesoasoani ia latou umi.

Ae ui i lea, o nitrates ma nitrites i meaʻai e matua masalomia o le carcinogenic, ona ua liua i N-nitroso compounds i totonu o le tino.

Na faʻaalia lenei mea, mo se faʻataʻitaʻiga, i le suʻesuʻega a Dellavalle et al. Sa fuafuaina e saienitisi le faateleina o le lamatiaga o le kanesa o fatugaʻo mai le taumafaina o le nitrate ma le nitrite mai aano o manufasi. E mafai fo'i ona gaosia nitrosamines mata'utia e ala i le masima, ulaula, po'o le kukaina.

I la latou suʻesuʻega, Ferrucci et al. ua maua e le gata o le nitrate ma le nitrite mai aano o manufasi ua gaosia e afaina ai le tino, ae e foliga mai foi e iai se sootaga i le va o le taumafaina o aano o manufasi mumu ma le faateleina o le lamatiaga o le kanesa o le manava.

Oti vave mai aano o manufasi

O le isi suʻesuʻega mai Zurich na faʻaalia ai o le 'ai na o le tasi le sosisi i le aso e faʻateleina ai le lamatiaga o le maʻi fatu fatu, kanesa, ma isi faʻamaʻi. Na mafai e le suʻesuʻega ona faʻamaonia o le taumafaina o aano o manufaʻavela e faʻateleina ai le lamatiaga o le vave oti mai faʻamaʻi o loʻo taʻua.

Kanesa o le esophage – fa'ateleina le a'afia mai aano o manufasi mumu

O se suʻesuʻega faaSipaniolo umi e aofia ai le tusa ma le 480,000 mataupu na suʻesuʻeina le fesoʻotaʻiga i le va o aano o manu mumu ma oloa gaosia mai ai ma le atinaʻeina o le kanesa o le esophageal. Na oʻo mai le au saienitisi i le faaiuga o aano o manufasi mumu ma aano o manufaʻamama e faʻateleina ai le lamatiaga o le atiaʻe o le kanesa o le esophageal.

O se su'esu'ega umi o le kanesa endometrial mai le taumafaina o aano o manufasi

E tusa ma le 60,000 tamaitai na auai i se suʻesuʻega tele, umi umi (mai le 1987 i le 2008) lea na taulaʻi i le fesoʻotaʻiga i le va o le taumafaina masani o aano o manufasi ma le atinaʻeina o le kanesa uterine ma lona aʻafiaga i le soifua maloloina lautele. O mataupu sa tatau ona faia se su'esu'ega au'ili'ili a'o le'i amataina le su'esu'ega.

Ina ua uma lena, sa auina atu ia i latou ni fesili faalekuata lea e tatau ona latou taʻu mai ai le ituaiga ma le aofaʻi o aano o manufasi latou te taumafaina (moa, aano mumu, iʻa, oloa gaosi aano o manufasi) ma tuʻuina atu faʻamatalaga auiliili e uiga i le tulaga o loʻo i ai nei le soifua maloloina.

O le auʻiliʻiliga o faʻamaumauga uma na faʻaalia ai o le lamatiaga o le maua o le kanesa uterine na faʻateleina e oʻo atu i le 30 pasene i latou na auai na faʻaaogaina le tele o le heme iron e ala ia latou meaʻai.

O le fa'atusatusaga fa'afuainumera o nisi ituaiga o aano o manufasi (fa'ata'ita'iga moa vs. povi) na fa'ailoa mulimuli ane ai o le taumafaina o le ate e i'u ai i le maualuga o le a'afiaga o fa'ama'i ona o le ate o lo'o i ai se aofaiga tele o le heme iron.

O le suʻesuʻega foʻi na faʻaalia ai, i le atoa o le 21 tausaga, o le faʻateleina o le faʻaaogaina o le uʻamea (heme iron) na faʻateleina ai foʻi le numera o fafine o loʻo maua i le kanesa faaʻauʻau. E le gata i lea, o le auʻiliʻiliga o faʻamaumauga na taʻitaʻia ai le faʻaiʻuga o fafine e maualuga le BMI, i le fesoʻotaʻiga ma le faʻateleina o le taumafaina o aano o manu, na faʻaalia i se tulaga sili atu ona lamatia o le atiaʻe o le kanesa o le gutu.

Aano o manu: mafua ai le ga'o ate

O le taumafaina masani o aano o manufasi e le gata o se tulaga lamatia mo le kanesa, ae faʻapea foʻi mo le atinaʻeina o se ate gaʻo. O le mea ua taʻua o Rotterdam Study na faʻaalia i le tautotogo 2017 o tagata e 'ai tele aano o manufasi e sili atu ona maua le gaʻo gaʻo nai lo tagata e 'ai laiti aano. O le mea e malie ai, o le tele o le taumafaina o mea e maua mai i la'au polotini e le'i fa'atupula'ia ai le lamatiaga o le ate ga'o. E mafai ona e faitau fa'amatalaga e uiga i lenei feso'ota'iga iinei: Ga'o ate e mafua mai aano

iʻuga

O lea la ua lava ma totoe finauga fa'amaonia mo le fa'atapula'aina o le taumafaina o aano o manufasi. O le mea moni, e le o le tulaga o se fasi aano o manu mumu po o se sosisi e fai mai ai e faaosofia ai le kanesa po o le ga'o ate i totonu o le tino. Ae ui i lea, o le aofaʻi o le taumafaina o aano o manufasi e taua, aua ua faʻamaonia le faʻateleina o le lamatiaga o faʻamaʻi (e uiga i le kanesa ma le gaʻo ate) pe a faʻateleina aano o manufasi ma sosisi.

Afai e te le manaʻo e fai e aunoa ma aano o manufasi, e tatau ona e faʻatinoina a itiiti mai o nisi o faiga faʻaleleia o le soifua maloloina:

  • 'A'ai tele i mea'ai e fa'atatau i la'au. Fa'aitiitia le taumafaina o aano o manufasi ile fa'aitiitia.
  • 'A'ai salati fou ma fualaau faisua i taimi uma e mafai ai ina ia mafai e lou tino ona atiaʻe ni puipuiga lelei e faʻatatau i meaʻai ma mea taua o loʻo i ai.
  • Fa'asili oloa fa'aola ina ia aua ne'i fa'atiga atili lou tino i mea fa'asuia.
  • O au mea'ai e tatau ona maualuga i le fiber ae faigofie lava ona fa'amama. O le mea lea, ia sili atu i cereals e faigofie ona digestible e pei o le araisa enaena, millet, poʻo oats.
  • Saunia au mea'ai ma le faaeteete ina ia tumau pea le lelei o mea'ai e te aveina i totonu ma le tele o mea taua e mafai ona aoga i lou soifua maloloina.
  • Fa'aaoga se antioxidant lelei e fai ma mea'ai faaopoopo. I lenei auala, e mafai ona e lagolagoina lelei lou tino i le tau faasaga i faʻamaʻi faʻaleagaina ma carcinogenic free radicals.
Avatar ata

tusia e Ioane Myers

Fa'apolofesa Chef ma 25 tausaga o le poto masani fa'apisinisi i tulaga maualuga. Pule faleaiga. Fa'atonu Meainu ma le poto masani i le fa'atūina o polokalame fa'amamafa fa'ale-lalolagi fa'ale-malo. Tusitala mea'ai ma se si'ufofoga fa'apitoa e ta'ita'iina e le Chef ma lona manatu.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

Suauu popo Mo Kanesa

Paleo Nutrition: The Basic Stone Age Diet