Madeline Adams
Trešnje su fantastičnog okusa i zaslađuju nam ljeto. Osobito su bogate fitokemikalijama, djeluju protiv slobodnih radikala i upala, a mogu biti od pomoći kod stanja poput visokog krvnog tlaka, gihta i demencije. Pročitajte sve o trešnji, njezinoj hranjivoj vrijednosti, sastojcima i načinu pripreme u kuhinji.
Trešnje mnogima vraćaju sjećanja na djetinjstvo. Neki od njih su lijepe crvene plodove pretvorili u jestive naušnice, drugi su se popeli na susjedovu trešnju i krali trešnju jednu za drugom. Možda je zato stablo trešnje u mitovima čarobno mjesto gdje žive vilenjaci i vile.
Trešnja pripada biljnom rodu Prunus. Osim trešnje, to uključuje još 200 drugih vrsta, poput šljive, breskve, marelice i badema. Iako svi ovi plodovi izgledaju vrlo različito, jedno im je zajedničko: pulpa sadrži relativno veliku košticu, zbog čega se svrstavaju u koštunice.
U nastavku teksta trešnja će biti jedini protagonist. Ali postoje mnoge druge biljke i njihovi plodovi koji se također nazivaju trešnjama.
Postoje takve vrste
Trešnja nikako nije isto što i trešnja. Da ne bude zabune, želimo vam ukratko predstaviti neke od njih. Rod Prunus uključuje brojne vrste trešanja. Na primjer, razmotrite sljedeće:
- Kao što i samo ime kaže, trešnju (Prunus avium) karakteriziraju slatki, uglavnom crveni plodovi koje je najbolje jesti sirove. Zovu je i ptičja trešnja jer su pernate životinje lude za slatkim trešnjama.
- Višnja ili višnja (Prunus cerasus) također ima crvene, ali manje plodove, koji su dosta kiselkastog okusa i prvenstveno se koriste u kuhinji – npr. B. u proizvodnji kolača ili džemova – ali i u medicini.
- Japanska trešnja (Prunus serrulata) porijeklom je iz Kine, Koreje i Japana. Budući da njezini ljubičasti plodovi nisu ni slatki ni osobito sočni, uglavnom se koristi kao ukrasna biljka. Jedan je od najvažnijih simbola japanske kulture (trešnjin cvijet).
- Trešnja (Prunus padus L.) je samonikla biljka. Njihovi crni plodovi gorkog su okusa, izgledom vrlo slični bobicama bazge, a prerađuju se u džemove ili sokove. Trešnja je i odlična paša za pčele i daje hranu brojnim gusjenicama. Stoga je izuzetno preporučljivo drvo za prirodni vrt. Dakle, prije nego posadite egzotike ili čemprese, odaberite ptičju trešnju!
Preci današnje trešnje
U početku je bila divlja ptičja trešnja, koja je porijeklom iz Europe i Afrike (ne treba je brkati s bobicama oskoruše (Sorbus aucuparia), koja pripada obitelji ruža). Prema arheološkim nalazima, divlje se trešnje jedu već tisućama godina. Međutim, stabla trešnje počela su se uzgajati tek oko 800. godine prije Krista, u Maloj Aziji i kasnije u Grčkoj. Tako je iz divlje trešnje nastala trešnja.
Priča se da je ukusne plodove u Rimsko Carstvo donio vojskovođa Lukul, koji je ušao u povijest kao jedan od prvih gurmana. Krenuvši s juga, kultivirana trešnja se u relativno kratkom vremenu proširila po cijeloj Europi pa sve do krajnjeg sjevera.
Srce trešnje i srce trešnje
Razlikuju se dva kultivirana oblika trešnje, od kojih oba uključuju bezbrojne sorte:
- Trešnje:
Hrskavičaste trešnje (također zvane trešnje cracker) obično su crne i crvene boje, ali postoje i svijetložuti primjerci. Njihov promjer je veći od centimetra. Pulpa je crvena ili žuta i ima zrnastu i čvrstu strukturu. Sorte uključuju B. orlovsku trešnju iz Bärtschija, veliku princezu i Donissens žutu hrskavicu.
- Srce trešnje:
Plodovi su vrlo veliki i crno-crveni, ali mogu imati i žutu ili svijetlo crvenu boju. Meso je crveno ili crno-crveno, izuzetno sočno i mekano u odnosu na višnje. Sorte uključuju B. the Kesterter Black, Annabella i Valeska.
Sadržane hranjive tvari
Kao i gotovo svako drugo voće, trešnja je bogata vodom i šećerom i gotovo da ne sadrži masti i proteina. Naša tablica hranjivih tvari detaljno otkriva odgovarajuće vrijednosti.
Sadržane kalorije
U usporedbi s drugim voćem, trešnje imaju prilično visok sadržaj kalorija od 60 kcal na 100 grama. Kupine imaju upola manje kalorija, dok banane imaju 95 kcal.
No imajte na umu da druge namirnice imaju puno veći udio kalorija od voća općenito: 100 grama bageta ima 248 kcal, 100 grama čipsa ima 539 kcal, a 100 grama slanine ima 645 kcal! Kao međuobrok između obroka ili kao desert, trešnje su izvrsne, čak i za osobe s viškom kilograma.
Vitamini trešnje
Trešnje nemaju osobito visok sadržaj vitamina, ali ipak mogu pomoći u pokrivanju potreba za vitaminima. Sa 200 grama višanja ipak možete zadovoljiti preporučenu dnevnu dozu od 30 posto vitamina C i 13.6 posto folne kiseline. Dok je vitamin C vrijedan antioksidans, folna kiselina doprinosi stvaranju crvenih i bijelih krvnih stanica te zaštiti krvnih žila.
Sve ostale vitaminske vrijednosti višanja (na 100 g svježih višanja) možete pronaći u sljedećem PDF-u naše vitaminske tablice: Vitamini u trešnjama
Minerali i elementi u tragovima trešnje
Iako trešnje sadrže mnogo različitih minerala, njihov sadržaj nije osobito visok. Donekle se ističe sadržaj bakra: 200 grama trešanja može pokriti 16 posto vaših potreba.
Glikemijsko opterećenje trešanja
100 grama trešanja ima nisko glikemijsko opterećenje od 2.5 (vrijednosti do 10 smatraju se niskim). Glikemijsko opterećenje pokazuje koliko hrana može utjecati na razinu šećera u krvi.
Trešnje kod dijabetesa
Budući da su trešnje jedan od izvora ugljikohidrata s niskim glikemijskim opterećenjem, pogodne su i za dijabetičare. Budući da voće ima samo manji učinak na inzulin i razinu šećera u krvi. Ipak, još uvijek se događa da se dijabetičare uglavnom upozorava na voće jer sadrži šećer.
Međutim, ovo se upozorenje smatra zastarjelim. Sedmogodišnje istraživanje na 7 ispitanika pokazalo je da dijabetičari koji redovito jedu svježe voće rjeđe razvijaju sekundarne bolesti i žive dulje. Osim toga, neke in vitro studije i studije na životinjama otkrile su da trešnje imaju antidijabetičko djelovanje.
Trešnje u dijeti s niskim udjelom ugljikohidrata ili ketogenoj dijeti
I dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata i ketogena dijeta smanjuju unos ugljikohidrata. No, dok se s niskim udjelom ugljikohidrata može unijeti između 50 i 130 grama ugljikohidrata dnevno, s ketogenom dijetom to je maksimalno 50 grama.
Sa 100 g višanja već biste unijeli gotovo trećinu maksimalne količine ugljikohidrata na ketogenoj dijeti, stoga višnje baš i nisu prikladne za ovakav način prehrane. Ako jedete malo ugljikohidrata, bolje je koristiti voće s niskim sadržajem šećera poput avokada i kupina.
Trešnje u alkalnoj prehrani
Trešnje karakterizira s jedne strane slatki okus, a s druge strane kiselkasta nota. Voćnim kiselinama nisu bogate samo višnje, već i trešnje. Kod trešanja je samo odnos šećera i voćnih kiselina uravnoteženiji, pa se češće jedu sirove od višanja.
Nije neuobičajeno pretpostaviti da je voće kiselog okusa jedna od namirnica koje stvaraju kiselinu. No koliko god bio visok sadržaj voćnih kiselina, voće se općenito metabolizira kao baza i tako djeluje otkiseljavajuće na organizam.
Međutim, to jako ovisi o osobnoj toleranciji. Jer ako se voće ne podnosi, kuha ili nepovoljno kombinira (npr. u obliku voćnog kolača, kruha s pekmezom i sl.), ono svakako može djelovati kiselo.
Trešnje i njihov učinak na probavu
Prema jednoj poljskoj studiji, voćne kiseline u trešnjama uključuju jabučnu kiselinu, kininsku kiselinu, šikimsku kiselinu i fumarnu kiselinu, pri čemu prva jasno daje ton. Voćne kiseline potiču apetit i probavu te ubrzavaju metabolizam.
U kombinaciji s vlaknima koja sadrže, trešnje su stoga dobar lijek protiv zatvora. Međutim, ljudi koji pate od gastrointestinalnih problema često ne podnose posebno dobro voćne kiseline i stoga bi trebali konzumirati voće s niskim sadržajem voćnih kiselina, poput banana, manga ili krušaka.
Bolje je ne jesti trešnje ako imate intoleranciju na fruktozu
Nažalost, osobama koje pate od intolerancije na fruktozu ne preporučuje se konzumiranje trešanja. Omjer između fruktoze i glukoze je prilično uravnotežen, što poboljšava podnošljivost. Međutim, visok sadržaj fruktoze od 6.3 grama na 100 grama trešanja obično dovodi do simptoma u slučaju intolerancije na fruktozu.
Višnje su u usporedbi s njima puno manje slatke, ali s 4 grama fruktoze na 100 grama nisu prava alternativa trešnjama ako imate intoleranciju na fruktozu.
Izbjegavajte trešnje ako ne podnosite sorbitol
Trešnje također mogu dovesti do proljeva, bolova u trbuhu ili mučnine ako nema dokazane intolerancije na fruktozu. Jer trešnje ne samo da sadrže puno fruktoze, već i sorbitola (šećernog alkohola). Stoga je moguće da intolerancija na sorbitol uzrokuje simptome. Ovdje je korištenje sorbitola u tankom crijevu djelomično ili potpuno ukinuto.
Zbog toga se vjerovalo da trešnje i voda uzrokuju bolove u želucu
Možda su vas baka ili majka u djetinjstvu upozoravale da ne pijete vodu nakon jela trešanja i drugog koštuničavog voća. No, čini se da je mit da višnje u kombinaciji s vodom uzrokuju bolove u trbuhu. U svakom slučaju, ne postoji niti jedna znanstvena studija koja bi to dokazala.
Prema nutricionistu Clausu Leitzmannu, legenda bi se mogla temeljiti na pitkoj vodi koja je bila kontaminirana tijekom i nakon rata. Kvasac i bakterije na trešnjama, zajedno s klicama u vodi, možda su uzrokovali fermentaciju šećera u želucu, što je dovelo do bolova u trbuhu i proljeva.
Zdravstvene prednosti trešanja
Trešnje niti su voće s niskim sadržajem šećera, niti njihov sadržaj vitamina i minerala oduzima dah. Ipak, crvene delicije smatraju se vrlo zdravim. To je zato što su trešnje posebno dobar izvor fitokemikalija. Prema analizama na Sveučilištu Modena i Reggio Emilia, tu prvenstveno spadaju sljedeći fenolni spojevi:
- Klorogenske kiseline: brojne studije su pokazale da ovi prirodni spojevi imaju antioksidativne učinke, inhibiraju apsorpciju šećera u krvi nakon jela i djeluju protiv dijabetesa. Osim toga, klorogenske kiseline djeluju snižavajuće i antikancerogeno, mogu biti od pomoći kod čira na želucu i upale jetre te smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
- Flavonoidi kao što su B. antocijanini, katehin, kvercetin i kaempferol djeluju protiv slobodnih radikala, upala, bakterija i virusa te štite srce. Pregled na Sveučilištu u Jaenu ponovno je 2019. pokazao da je hrana bogata flavonoidima povezana s raznim tumorskim bolestima kao što je npr. B. rak želuca, crijeva, dojke i prostate djeluje preventivno.
Bioraspoloživost sekundarnih biljnih tvari
Često se postavlja pitanje mogu li organizam u dovoljnoj količini apsorbirati sekundarne biljne tvari konzumiranjem voća i povrća. Ili ove prirodne tvari mogu razviti medicinski učinak samo u obliku izoliranih aktivnih sastojaka?
Istraživači sa Sveučilišta Modena i Reggio Emilia su in vitro metodom utvrdili da je bioraspoloživost fitokemikalija u trešnjama učinkovita te stoga imaju antioksidativni učinak i mogu inhibirati rast stanica raka.
Kožica trešanja je još vrjednija od mesa
Srećom, za razliku od drugog voća poput jabuka ili krušaka, pitanje treba li skidati koru s trešanja se niti ne postavlja. Prema objavljenoj studiji, iako su i meso i kožica trešanja bogati fitokemikalijama, kožica je u tom pogledu još vrjednija.
Kao i okus trešnje, sadržaj sekundarnih biljnih tvari prvenstveno ovisi o sorti. 100 grama trešanja sorte Brooks sadrži prosječno 60 miligrama fenolnih spojeva, dok sorta Hartland sadrži oko 150 miligrama. Osim toga, stupanj zrelosti također igra ključnu ulogu u ovom pogledu. Jer zrele trešnje imaju veći sadržaj sekundarnih biljnih tvari od nezrelih.
Zato su trešnje crvene
Svaka mlada trešnja je zelena. Plodovi pocrvene tek kad sazriju. U tom procesu lisnato zeleno postupno se prekriva pigmentima definiranim kao antocijanini. One su među najvažnijim sekundarnim biljnim tvarima u trešnjama.
Turski istraživači ispitivali su 12 vrsta trešanja i otkrili da su crvene trešnje posebno bogate antocijanima, dok žute trešnje (npr. sorta Starks Gold) imaju izrazito niske razine. Uz to vrijedi i sljedeće: što je crvena tamnija, to je veći sadržaj antocijana, a time i antioksidacijska moć.
Analize (na Politehničkom sveučilištu Marche u Italiji pokazale su koliko prisutnost antocijana može varirati ovisno o sorti. Dok je sadržaj u 100 grama slatkih trešanja sorte Brooks bio samo oko 10 miligrama, sorta Cristalina je postigla ocjenu od 80 miligrama.
Sadržani antocijanini
U biljnom svijetu antocijanini preuzimaju široku paletu zadataka. Na primjer, štite voće od UV svjetla i slobodnih radikala. Kada ljudi ili životinje jedu trešnje, i oni mogu imati mnogo koristi od učinaka bojila.
Istraživanja su pokazala da su antocijanini među najsnažnijim antioksidansima i npr. B. učinkoviti su protiv upala, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, dijabetesa, Alzheimerove, Parkinsonove i raka. Štoviše, prema studiji provedenoj 2019. godine na Sveučilištu Zhejiang, antocijanini iz trešanja imaju terapeutski učinak na nealkoholnu masnu jetru.
Trešnja za zdravlje
Trešnja se od pamtivijeka koristi u medicinske svrhe zbog svojih laksativnih, protuupalnih, osvježavajućih i diuretičkih svojstava. Stablo trešnje i danas ima važnu ulogu u narodnoj medicini.
Tako se npr. čaj priprema od mladog lišća i cvjetova trešnje – često u kombinaciji s lišćem kupine, jagode ili maline – za drenažu i pročišćavanje organizma. Peteljke trešanja smatraju se provjerenim kućnim lijekom protiv tvrdokornog kašlja zbog svog ekspektorantnog djelovanja. U prah samljevena kora trešnjinog drveta koristi se kao oblog ili oblog za reumatske bolesti.
Ulje od koštica trešnje koristi se za ublažavanje slezene i urinarnih smetnji, a jastuci od koštica trešnje koriste se kao izvor topline kod napetosti i bolova u zglobovima. Svježe trešnje, pak, služe za poticanje apetita i poboljšanje probave. Sok od višnje smatra se eliksirom života koji pomaže mladima i starima u oporavku te djeluje preventivno kod napada gihta.
Višnje i trešnje: razlike
Većina studija o trešnjama provedena je s kiselim višnjama. To je zato što pojedine sorte ove vrste, npr. B. the morello ili Montmorency imaju iznimno visok sadržaj fenolnih spojeva. Prema gore navedenoj recenziji, sorte slatke trešnje kao što su Cristalina ili Moretta često uvjeravaju s višim sadržajem antocijana.
Nije bitno jesu li višnje ili višnje: u konačnici uvijek ovisi o sorti i o zdravlju. Analize 10 sorata trešanja pokazale su raspon udjela antocijana od 82 do 297 miligrama na 100 grama svježeg ploda, dok je udio 5 sorata višanja između 27 i 76 miligrama. Znanstvenici su došli do zaključka da i slatke trešnje i slatke trešnje potiču zdravlje.
Ovako trešnje djeluju protiv upala
Kronične upale posebno su podmukle jer često napreduju bez simptoma pa se dijagnosticiraju tek u kasnoj fazi. Upala je ključni faktor u mnogim bolestima kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, Alzheimerova bolest i depresija.
Protuupalno djeluje voće koje je, kao i trešnje, bogato sekundarnim biljnim tvarima. Studija na Kalifornijskom sveučilištu u Davisu uključila je 10 zdravih žena u dobi od 22 do 40 godina. One su u jednom danu pojele 2 porcije trešanja, ukupno 280 grama.
Kao rezultat toga, istraživači su otkrili da su razine upale niže. Osim toga, razina mokraćne kiseline se smanjila. Ovo je potvrdilo da trešnje mogu spriječiti giht.
Ovako pomažu kod gihta
Napadi gihta posebno su bolni i, ako se ne liječe pravilno, povezani su s oštećenjem bubrega. Odavno je poznato da promjena prehrane – npr. B. prehrana sa smanjenim unosom ugljikohidrata – ima pozitivan učinak na bolest. Osim toga, određena hrana kao što su B. trešnje vrlo dobro služe.
Sedmogodišnje istraživanje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Bostonu uključilo je 7 bolesnika s gihtom. Utvrđeno je da su ispitanici koji su jeli trešnje smanjili rizik od napada gihta za 633 posto u usporedbi s onima koji nisu jeli voće.
Kako trešnje pomažu kod demencije
Ljudi koji se zdravo hrane imaju manju vjerojatnost da će razviti demenciju. I ovdje važnu ulogu imaju sekundarne biljne tvari u voću i povrću. U međuvremenu, neke su studije već pokazale da trešnje mogu biti korisne i u slučaju postojeće demencije.
U 2017., 10-tjedna studija uključila je 49 ispitanika s blagom ili umjerenom demencijom koji su bili stariji od 70 godina. Svakodnevno su dobivali ili 200 mililitara soka od višnje bogatog antocijaninom ili placebo sok s niskim sadržajem antocijana.
Znanstvenici su tada otkrili da su ispitanici u skupini koja je uzimala sok od višnje poboljšali jezične vještine te kratkoročno i dugoročno pamćenje. Osim toga, krvni tlak pacijenata značajno se smanjio.
Tako djeluju protiv visokog krvnog tlaka
U industrijaliziranim zemljama do 50 posto ukupnog stanovništva pati od visokog krvnog tlaka. Uzroci uključuju upalu, stres, stimulanse i lijekove. Na Sveučilištu Wollongong u Australiji 2016. godine provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo 13 ispitanika.
Svi su dobili 300 mililitara soka od višanja, a zatim 3 puta 100 mililitara soka od višanja drugi dan. Samo je jedna doza uspjela sniziti krvni tlak, iako u značajnoj mjeri. Učinak je trajao 6 sati.
Trešnje se uzgajaju u ovim zemljama
Trešnje se uzgajaju diljem svijeta u umjerenim zonama, godišnje se ubere više od 2 milijuna tona trešanja. Turska je najvažnija rastuća zemlja, s oko 20 posto svjetske proizvodnje, a slijede je Sjedinjene Države, Iran, Španjolska i Italija.
Što se tiče površine, trešnje su najvažnije voće u Njemačkoj nakon jabuka, ali su prinosi znatno manji u usporedbi s njima. Dok se godišnje ubere oko 32,000 tona trešanja, jabuka se kreće oko 600,000 tona. U Švicarskoj i Austriji, pak, ubere se manje od 3,000 tona trešanja.
Kako se potražnja ne može zadovoljiti na njemačkom govornom području, trešnje se uvoze iz drugih zemalja. Njemačka je čak treći najveći uvoznik trešanja u svijetu: uvoz varira između 45,000 i 70,000 tona godišnje.
Ovih mjeseci su u sezoni
U srednjoj Europi glavna sezona trešanja traje od lipnja do kolovoza. Crveni plodovi se uvoze iz Turske, Italije i Španjolske u svibnju, kolovozu i rujnu. dok npr. Na primjer, jagode se sada mogu naći u svakom supermarketu tijekom cijele godine, a trešnje su rijetko dostupne tijekom zimskih mjeseci. Dolaze prvenstveno iz Južne Amerike i Australije.
Zato su trešnje u sezoni bolje
Preporučujemo da koristite sezonske trešnje iz vašeg kraja, ne samo u smislu ekološke ravnoteže. Španjolski istraživači sa Sveučilišta Rovira I Virgili izvijestili su 2018. da su sezonske trešnje mnogo zdravije.
Otkrili su da trešnje koje se jedu izvan sezone negativno utječu na metabolizam masnog tkiva i stoga mogu potaknuti pretilost.
Opterećenje trešnje pesticidima
Iz godine u godinu istraživanja jasno pokazuju da prednost treba dati organskom voću i povrću. Godine 2018. analize Ureda za kemijska i veterinarska istraživanja u Stuttgartu ponovno su pokazale da konvencionalno uzgojeno koštuničavo voće sadrži gotovo 100 posto ostataka pesticida. Nažalost, trešnja nije iznimka.
Sva 23 uzorka trešnje bila su kontaminirana: 22 su sadržavala višestruke rezidue, au tri su sljedeće tvari bile čak iznad maksimalno dopuštene razine:
- Klorat: prema Federalnom institutu za procjenu rizika, može spriječiti apsorpciju joda i, u većim koncentracijama, oštetiti crvena krvna zrnca.
- Dimetoat: Otrovan za pčele, leptire i male sisavce. Ovaj insekticid već je zabranjen u Francuskoj 2016. jer može oštetiti živčani sustav. Više nije dopušten ni uvoz trešanja tretiranih dimetoatom. Savezni ured za procjenu rizika objavio je da bi produženje odobrenja za dimetoat nakon 2019. bilo problematično.
