John Myers
U probavnom traktu razlikujemo dvije vrste crijevnih bakterija: štetne, truležne bakterije i zdrave, prijateljske bakterije, koje su također poznate kao probiotičke bakterije.
Dobre i loše crijevne bakterije
Crijevna flora ili mikrobiom dom je velikog broja i raznolikosti različitih mikroorganizama. To posebno uključuje bakterije i gljivice. Neke se bakterije smatraju prilično štetnima, npr. B. bakterije truljenja. Druge su identificirane kao korisne, npr. B. lactobacteria i bifidobacteria. Korisne bakterije nazivaju se zajedničkim nazivom probiotičke bakterije ili probiotici.
Laktobakterije kao što je Lactobacillus acidophilus također prevladavaju u zdravoj vaginalnoj flori, koje – ako su prisutne u dovoljnim količinama – sprječavaju kolonizaciju gljivica i tako mogu spriječiti vaginalne gljivične infekcije.
E. coli: Loše crijevne bakterije stvaraju otrovne tvari
Bakterije lošeg crijeva, kao što su bakterije truljenja (E. coli), razgrađuju proteine i proizvode različite otrovne tvari, uključujući indol i skatol.
Ove smrdljive tvari daju izmetu tipičan miris, a njihov derivat, indikan, nalazi se u znoju i urinu, koji mirišu jedva ugodnije. Sam miris naših izlučevina ukazuje na moguću pogrešnu kolonizaciju naših crijeva.
Što su stolica, znoj i urin bez mirisa, to nam probava savršenije funkcionira, probavni sustav je čišći, a mikroorganizmi u crijevima harmoničnije djeluju.
Laktobakterije: prijateljske crijevne bakterije održavaju ravnotežu
Prijateljske laktobakterije prvenstveno proizvode mliječnu kiselinu, ali i octenu kiselinu, probavne enzime i vitamine. One koje proizvode mliječnu kiselinu poznate su kao laktobakterije i bifidobakterije. Dvije najpoznatije i najvažnije vrste su Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium Bifidus.
Laktobakterije i bifidobakterije prirodni su protivnici koliformnih bakterija i održavaju crijevnu okolinu u ravnoteži. O idealnom udjelu bakterijskih sojeva govori se kada u debelom crijevu s 85 posto prevladavaju korisne bakterije.
U takvom slučaju prisutnost bakterija truljenja od 15 posto nije toliko tragična jer je mogu držati pod kontrolom korisne bakterije.
Laktobakterije za zdravu probavu
Crijevne bakterije koje promiču zdravlje proizvode, između ostalog, probavne enzime. Dakle, oni pomažu u održavanju zdravih probavnih funkcija tijela, dok u isto vrijeme ograničavaju aktivnost bakterija truljenja.
Ako tih za nas pozitivnih bakterija nema ili ih ima samo u nedovoljnim količinama, unesena hrana se ne može pravilno probaviti.
Nepotpuno probavljena hrana, međutim, "zaglavi" u crijevima i nudi štetnim bakterijama truljenja ugodno mjesto za život. Oni polako trunu neprobavljene čestice.
To stvara plinove neugodnog mirisa, a ponekad i vrlo otrovne. Ali upravo ti plinovi mogu uzrokovati druge simptome koji se rijetko povezuju s neuravnoteženom crijevnom florom ili crijevom kojem je potrebna rehabilitacija.
To uključuje, na primjer, difuzne osjećaje u glavi, iscrpljenost, bezvoljnost, probleme s koncentracijom i još mnogo toga. Ako se nadutost ne sanira, zna se da može dovesti do tzv. Roemheldovog sindroma, koji se manifestira kao bol u srcu, ali njegov uzrok zapravo leži u crijevima.
Kada je preporučljivo izgraditi crijevnu floru?
Uravnotežena crijevna flora u kojoj je omjer između E. coli i laktobakterija ispravan stoga je iznimno poželjna iz raznih razloga. Nažalost, korisne crijevne bakterije vrlo su osjetljive. Na njih mogu utjecati mnogi različiti čimbenici i, nažalost, desetkovani.
To uključuje zakiseljavanje organizma, uzimanje određenih lijekova (npr. antibiotika), nekih cijepljenja, pretjeran psihički i mentalni stres, konzumaciju alkohola, malo sna itd.
Kada je preporučljivo izgraditi vaginalnu floru?
Mnoge žene pate od stalnog ponavljanja gljivičnih infekcija u vagini. Razlog je smanjena aktivnost, a time i smanjena otpornost vaginalne flore. Vagina bi normalno trebala imati pH od 3.8 do 4.4.
Tako nizak pH je previše kiseo čak i za gljive koje vole kiseline. Ako sada pH vrijednost vagine – zbog raznih utjecaja kao. loša prehrana, antibiotici, stres, pretjerana higijena itd. – raste (npr. na 5 ili više), okolina s jedne strane postaje neugodna za zdravu vaginalnu floru, a s druge strane vrlo privlačna za gljivice, pa se one naseljavaju.
Gljivičnoj infekciji pogoduje ako bolesnik konzumira puno izoliranih ugljikohidrata kao što su šećer i proizvodi od bijelog brašna, a istovremeno jede samo hranu koja je slabo bogata vitalnim tvarima. Naravno, gore navedeni čimbenici (antibiotici, stres itd., pa čak i prehlada) također mogu potaknuti ili pospješiti nepravilnu kolonizaciju vaginalne flore.
Kako bi se vaginalna flora održala kiselom, tijekom uzimanja antibiotika rodnicu treba opskrbiti i bakterijama mliječne kiseline.
Optimalan početak opskrbe korisnim bakterijama (laktobakterijama) je sredina uzimanja antibiotika. No treba imati na umu da i partner mora sudjelovati u antimikotičkom liječenju (dijeta bez šećera i alkalna dijeta, razvoj crijevne flore) kako bi se postigao dugoročni uspjeh i spriječili stalni recidivi.
Bifidobakterije: Kako korisne crijevne bakterije mogu pomoći prijevremeno rođenoj djeci
Kako pokazuje zajednička studija Njemačkog instituta za ljudsku prehranu Potsdam-Rehbrücke (DIfE) i klinike Ernst von Bergmann u Potsdamu, prijevremeno rođena djeca bolje napreduju ako uz hranu unose i probiotičke bifidobakterije (Bifidobacterium lactis).
Prijevremeno rođene bebe koje su zbog infekcije morale biti liječene antibioticima mogle su se ranije hraniti prirodno uz pomoć probiotičkih crijevnih bakterija i brže dobivati na težini od djece koja nisu dobivala probiotik.
Osim toga, probiotik je poboljšao obranu od infekcija nedonoščadi.
