Crystal Nelson
[Lwptoc]
Pet zdravih alternativa šećeru
Stevija, med i drugi prirodni zaslađivači zdraviji su, manje kalorični i bolji za vaše zube. Pronašli smo naših pet slatkih favorita među alternativama šećeru.
Bez šećera, deserti, voćni jogurti, bezalkoholna pića i kolači jednostavno bi bili bljutavi. Nažalost, kristalna slatkoća vas samo deblja, uzrokuje karijes i povećava apetit za više slatkiša. Postoje zamjene za šećer koje su slađe i zdravije – ne samo za dijabetičare.??
U galeriji slika vam pokazujemo najbolje zamjene za šećer!
Dodatno, dr. Johannes Wimmer u videu, kakav učinak intolerancija na fruktozu ima na naše tijelo.
Ali zašto su nam zapravo potrebne zamjene za šećer?
Glavni problem su procesi koje šećer pokreće u tijelu: nakon što smo pojeli slatkiše u obliku šećera ili šećernih alternativa, proizvodi se hormon inzulin. Prenosi šećer iz hrane do svih stanica i organa koji ga koriste za stvaranje energije. Razina inzulina tada ponovno pada – često čak i ispod početne vrijednosti. Iako smo apsorbirali energiju, opet smo gladni jer vas šećer – za razliku od drugih namirnica – ne zasićuje. Tako opet jedemo i unosimo više energije nego što nam je potrebno. Tijelo ih skladišti kao rezervu u masnim stanicama.
Šećer aktivira centar za nagrađivanje
Nastaje začarani krug, pogotovo zato što šećer – poput nikotina ili alkohola – aktivira centar za nagrađivanje u mozgu: uvijek ga želimo više. A to je tim kobnije jer ga industrija bez suzdržavanja koristi kao nosač okusa u mnogim namirnicama. Uz smoothie & co., unosimo mnogo više šećera nego što mislimo – i više nego što je dobro za nas. Njemačko nutricionističko društvo preporuča da ne konzumirate više od 50 do 60 grama šećera dnevno, odnosno oko 16 do 20 kockica. Stvarnost je: Jedemo gotovo dvostruko više svaki dan!
Posljedice: Svaki drugi Nijemac ima višak kilograma. To znači da je šećer zajedno odgovoran za mnoge bolesti koje su posljedica prekomjerne tjelesne težine, primjerice, visoki krvni tlak i kardiovaskularne bolesti, uključujući moždani udar. Ali to nije sve: slatki otrov slabi imunološki sustav, potiče bolesti jetre (uključujući masnu jetru) – i, prema studijama, čak potiče razvoj stanica raka.
Nikad više šećer?
Dakle, hoćemo li u budućnosti morati bez komada kolača ili šećera u kavi? Ne, nije problem jedna ili druga poslastica, već stalni višak šećera. A količine vrebaju, posebice u gotovim jelima i ostaloj industrijski proizvedenoj hrani. Stručnjaci savjetuju da što češće kuhate svježe jer je to ne samo zdravije nego imate i bolji pregled. I naravno, ima smisla biti svjestan koliko je šećera u čemu. Tko je već jeo sladoled neka nakon toga izbjegava voćni jogurt. Prelazak na alternative šećeru također pomaže.
