John Myers
[Lwptoc]
Statistički gledano, svaki Nijemac godišnje konzumira ukupno 34 kilograma samo konzumnog šećera. Povrh toga, tu su med i dodani šećer u obliku sirupa, glukoza i fruktoza u sokovima i konzerviranom voću, na primjer. To je još deset kila više godišnje. Materijal nam uopće ne treba. Ugljikohidrati iz kruha ili tjestenine daju energiju potrebnu našem tijelu. Iz toga može sam proizvoditi glukozu – šećer koji stanice koriste kao izvor energije.
Dakle, šećer našem tijelu ne daje ništa osim suvišnih kalorija, za koje je poznato da nas debljaju. Posljednjih godina znanstvenici pronalaze sve više dokaza da nas previše šećera zapravo čini bolesnima.
Pretilost i bolesti uzrokovane šećerom
Saharoza (kućni šećer) sastoji se od jedne ruke glukoze, koja se naziva i grožđani šećer. Drugi dio je fruktoza – odnosno voćni šećer. Ove dvije tvari različito se obrađuju u našim tijelima:
Glukoza odlazi u krv. Tijelo ga zatim koristi uz pomoć hormona inzulina. Inzulin osigurava da stanice uopće mogu apsorbirati glukozu. Tamo služi kao brzi opskrbljivač energijom. Tijelo skladišti višak energije kao mast. Osim toga, glukoza uzrokuje vrlo brz porast razine inzulina.
Ako stalno jedemo šećer, razina šećera u krvi i otpuštanje inzulina stalno raste. A to zauzvrat na kraju dovodi do inzulinske rezistencije: stanice postaju neosjetljive na hormon. Razvija se dijabetes tipa 2. Posljedice mogu biti srčani udar, oštećenje krvnih žila, bubrega i živaca te moždani udar.
Fruktoza manje utječe na razinu šećera u krvi, ali također ne zasićuje i oštećuje jetru. Fruktoza se metabolizira u jetri. Ako tamo stigne više fruktoze nego što može iskoristiti, pretvara je u mast. To se pohranjuje u jetri i potiče upalu. Drugi organi također prijete da postanu masni.
Rezultati istraživanja također ukazuju na posebnu opasnost povezanu s fruktozom: navodno je manje zasitna od ostalih šećera, što može dovesti do toga da je jedemo više. Također potiče stvaranje masnih naslaga. Čak i djeca mogu razviti masnu jetru zbog prevelikog unosa šećera, slično kao kod alkoholičara. To može biti rani znak metaboličkog sindroma, čitavog niza bolesti: dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i pretilosti.
Deset posto svih ljudi u Njemačkoj već ima dijabetes melitus tipa 2. A 30 posto pati od masne jetre.
Fruktoza se krila u mnogim namirnicama
Ipak, fruktozom se zaslađuje sve više proizvoda – primjerice kečapa, gotovih jela, umaka ili muslija. Riječ "voće" čini da se šećer čini bezopasnim. Zato ga neki proizvođači reklamiraju. No fruktoza nije manje kalorična niti zdravija od običnog šećera. Ponekad fruktoza uopće nije navedena. Trenutno nema posebnih zahtjeva za označavanje fruktoze. To može dovesti do zdravstvenih problema za osobe s intolerancijom na fruktozu.
Čak i mršavi ljudi trebaju jesti malo šećera
Je li u redu samo nastaviti jesti šećer sve dok se ne udebljate? Ne nužno, jer ravnoteža inzulina može biti poremećena i kod vitkih osoba. Svatko tko konzumira puno slatke hrane, a posebno fruktoze, ne mora se nužno udebljati.
Postoji i takozvana debela mršavost. Izvana su vitke. Ali tada su njihovi unutarnji organi prekriveni slojevima nezdrave masnoće. Otprilike petnaest posto svih dijabetičara tipa 2 su vitki. Oni također mogu oboljeti od sekundarnih bolesti, uključujući rak.
U sokovima i smoothiejima ima više šećera nego u voću
Mnogi ljudi posebno podcjenjuju sadržaj šećera u voćnim sokovima i smoothiejima. Ovisno o vrsti voća, neki smoothieji čak sadrže više šećera nego što sadrži cola. Budući da se sastoje od voća u visoko koncentriranom obliku zajedno s prirodnim sadržajem šećera. Ali ne možete jesti toliko voća koliko ga sadrže sokovi ili smoothieji. Kod pasiranja uništavaju se i vlakna u voću, pa šećer vrlo brzo dospijeva u krv.
Svatko tko jede voće umjesto da pije sok, stoga apsorbira manje glukoze i fruktoze. Voće je također teže probavljivo od soka. Na taj se način glukoza također sporije apsorbira u krv, a razina inzulina raste odgovarajuće sporije.
U smoothiejima je najbolje uživati u umjerenim količinama poput slatkiša, ili još bolje, jedite voće cijelo. No, neke vrste voća, poput grožđa bez sjemenki, treba jesti samo umjereno jer sadrže puno šećera. Gotovo da ih možete vidjeti kao slatkiše. S druge strane, u bobičastom voću, poput malina ili borovnica, sadržaj šećera je manji.
Šećer kao droga
Slatki okusi dobro se prodaju pa gotovo sva gotova jela sadrže šećer kao pojačivač okusa. Također se koristi u prehrambenoj industriji kao jeftino punilo. Ali šećer stimulira iste regije u mozgu kao alkohol ili nikotin. Postoje dokazi da šećer može izazvati ovisnost. Znanstvenici diljem svijeta istražuju ovu temu. Postoje i istraživanja koja se bave pitanjem može li šećer pospješiti razvoj raka te pomaže li prehrana bez šećera protiv bolesti.
