John Myers
Posljednjih godina učestala su upozorenja o štetnosti sunca na našu kožu. Ne treba podcjenjivati opasnost od sunčevih zraka, jer se one u konačnici smatraju odgovornima za razvoj raka kože. To je i razlog zašto sve više ljudi izbjegava sunčevu svjetlost – s dalekosežnim posljedicama, među ostalim, na zdravlje srca.
Vitamin D – hormon sunca
Razna znanstvena istraživanja pokazala su da je vitamin D vrlo sličan raznim steroidnim hormonima, pa se od tada naziva i hormonom. Od tada je vitamin D poznat kao hormon sunca.
Objašnjenje za ovaj naziv leži u činjenici da vitamin D tijelo proizvodi samo, isključivo uz sunčevu svjetlost.
Kao glasnička tvar, on zatim putem krvi dospijeva u kosti, mišiće, mozak, imunološki sustav, gušteraču i mnoge druge tjelesne organe, kako bi ondje ispunio svoje specifične zadaće. Ali kako tijelo reagira na nedostatak vitamina D?
Ovo ćemo pitanje rasvijetliti na primjeru kardiovaskularnog sustava.
Kako vitamin D nastaje od sunčeve svjetlosti
Prekursor vitamina D nastaje u jetri. Kada sunčeve zrake obasjaju kožu, vitamin D se razvija u prvi prekursor vitamina D3.
Sama koža zatim stvara još jedan prekursor vitamina D3 (kolekalciferol). Sada se vitamin D3 mora transportirati iz kože natrag u jetru, gdje se dalje obrađuje.
Dobiveni vitamin danas se naziva kalcidiol i predstavlja osnovu za metabolizam vitamina D. Kalcidiol tada putem krvi konačno dospijeva u tjelesne stanice, gdje se proizvodi aktivni oblik vitamina D3 – kalcitriol.
Napomena: Vitamin D3 nudi se kao dodatak prehrani u obliku kalcidiola. Kalcitriol je dostupan samo kao lijek na recept.
Dodatak za nedostatak sunca
Važan utjecaj vitamina D na zdravlje kostiju naglašava se desetljećima. Za adekvatan unos preporučena je dnevna doza od 600 IU/dan, dok se u isto vrijeme razina vitamina D u krvi od 20 ng/ml smatra normalnom.
Danas, međutim, mnogi stručnjaci smatraju da ta vrijednost treba biti najmanje 50 ng/ml kako bi vitamin D mogao razviti svoje optimalno djelovanje. S obzirom na ovo novo otkriće, količina od 4,000 do 10,000 IU vitamina D3 uzeta suplementacijom (dodaci prehrani) sada se smatra preporučenom dozom, sve dok se ne provodi dovoljno vremena na suncu.
Međutim, količina stvarno potrebne vitamina D uvijek se mora razmatrati pojedinačno, jer ovisi o različitim čimbenicima. S jedne strane, potrebno je uzeti u obzir početnu točku, tj. količinu koju proizvodi samo tijelo.
Osim toga, količina koju crijeva apsorbiraju također se uvelike razlikuje od isporučene doze. To uvelike ovisi o dotičnom crijevnom zdravlju.
Osim toga, važnu ulogu igra i težina osobe. Budući da je vitamin D vitamin topiv u mastima, često neiskorišten nestaje u masnim naslagama, posebno kod osoba s prekomjernom težinom.
Vitamin D3 i vitamin K2
Nemoguće je predozirati se vitaminom D zbog izloženosti suncu na koži. Drugačija je situacija sa suplementacijom vitaminom D3. Ovdje se ne može u potpunosti isključiti predoziranje, koje bi moglo uzrokovati probleme sa srcem.
Kako bi se optimalno iskoristio učinak suplementacije vitaminom D, vitamin D3 treba uzimati zajedno s vitaminom K2 (MK-7). Oba vitamina pokazuju sinergijski učinak, koji može otopiti naslage kalcija unutar arterija i u srčanim zaliscima i transportirati ih tamo gdje kalcij zapravo i pripada – u kosti.
Upala može izazvati kardiovaskularne bolesti
Vitamin D ima brojne pozitivne učinke na kardiovaskularni sustav. Ovo otkriće je posebno važno jer u međuvremenu svaka druga osoba umire od posljedica bolesti ovog sustava. Ljudi s visokim krvnim tlakom imaju do tri puta veću vjerojatnost da će doživjeti srčani udar od ljudi s normalnim krvnim tlakom.
Neki kardiolozi sada žele stati na kraj raširenoj zabludi da je kolesterol odgovoran za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Vjeruju da je upala arterija, a ne kolesterol, u korijenu svih kardiovaskularnih problema i bolesti srca.
Uzroci upale arterija
Velik dio ovih upalnih reakcija nastaje zbog loše prehrane. Kardiolozi za ostalo krive nedostatak vitamina D. Tu je tezu između ostalog potvrdilo osmogodišnje istraživanje (Ludwigshafen risk study) na 3000 sudionika. Studija je pokazala da nedostatak vitamina D značajno povećava rizik od smrti od srčanih bolesti. Američke studije također su potvrdile ovu vezu.
Objašnjenje učinkovitosti vitamina D u odnosu na kardiovaskularne bolesti temelji se na činjenici da vitamin D može zaštititi od svih vrsta upala.
S obzirom na tu činjenicu, ne čudi da su mnoge nedavne studije potvrdile vezu između nedostatka vitamina D i sve veće stope smrtnosti ljudi sa srčanim bolestima.
Brazilska studija o vitaminu D
Navedena istraživanja provedena su u bolnicama specijaliziranim za liječenje bolesnika s koronarnom bolešću. Jedna od tih studija provedena je u Brazilu i objavljena 2012. godine.
Kod 206 pacijenata koji su sudjelovali u ovoj studiji početno je izmjerena razina vitamina D u krvi. Nakon toga sudionici su podijeljeni u dvije grupe. Jedna skupina pacijenata imala je razinu vitamina D od 10 ng/ml ili nižu te se stoga smatralo da ima nedostatak. Druga skupina imala je razinu vitamina D od 20+/- 8ng/ml što se smatralo normalnim. Uostalom, radilo se o pacijentima koji su već bolovali od koronarne bolesti.
Značajno veći postotak sudionika studije koji su imali ozbiljan nedostatak vitamina D umrli su tijekom liječenja u bolnici nego oni pacijenti čija je razina vitamina D u krvi bila normalna za njihove okolnosti.
Znanstvenici su došli do sljedećeg zaključka:
Teški nedostatak vitamina D značajno utječe na stopu smrtnosti bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (poremećaji cirkulacije u koronarnim arterijama).
Drugim riječima, znatno je veća vjerojatnost da ćete umrijeti u bolnici nakon srčanog udara ako imate nedovoljnu razinu vitamina D u krvi.
Danska studija o vitaminu D
U rujnu 2012. objavljeno je dansko istraživanje provedeno na Sveučilištu u Kopenhagenu u suradnji sa Sveučilišnom bolnicom u Kopenhagenu. U ovoj studiji sudjelovalo je više od 10,000 Danaca čija je razina vitamina D izmjerena između 1981. i 1983. Vrijednosti su redovito provjeravane tijekom godina.
Voditelj ove studije, dr. Peter Brøndum-Jacobsen, objavio je sljedeće rezultate:
Uočili smo da niske razine vitamina D u krvi značajno povećavaju rizik od razvoja srčanih bolesti ili pogoršanja postojećih stanja u usporedbi s optimalnim razinama vitamina D. Naši rezultati su pokazali da se rizik od razvoja ishemijske bolesti srca povećava za 40%. Ova bolest opisuje suženje koronarnih arterija, što dovodi do teških poremećaja cirkulacije u srčanom mišiću, uzrokuje bolove u predjelu prsnog koša, au konačnici može izazvati i po život opasan srčani udar. Rizik od srčanog udara povećava se za 64%. Rizik od prerane smrti povećava se za 57%, a rizik od umiranja od srčanih bolesti općenito se povećava za čak 81%.
Američka studija o vitaminu D
Još jedno istraživanje provedeno je na Institutu za srce u Medicinskom centru Intermountain u Salt Lake Cityju, Utah. U ovoj studiji sudjelovalo je gotovo 28,000 pacijenata starijih od 50 godina koji u to vrijeme nisu imali nikakvu srčanu bolest. Svim sudionicima prvo je određena razina vitamina D u krvi. Zatim su podijeljeni u tri skupine na temelju rezultata mjerenja (vrlo niska vrijednost, niska vrijednost, normalna vrijednost). Vodeća vrijednost koja se smatra normalnom u ovoj studiji bila je 30 ng/ml.
Studija je otkrila da su oni pacijenti koji su imali vrlo niske razine vitamina D imali dvostruko veću vjerojatnost da će umrijeti od zatajenja srca nego oni koji su imali normalnu razinu vitamina D u tijelu. Osim toga, sudionici istraživanja u skupini s najnižom razinom vitamina D bili su 78% skloniji moždanom udaru i 45% skloniji bolesti koronarnih arterija.
Općenito, utvrđeno je da vrlo niske razine vitamina D dvaput češće uzrokuju zatajenje srca nego ljudi s normalnim razinama.
Najbolji izvor vitamina D je sunce
Svi rezultati istraživanja koji se odnose na vitamin D jasno pokazuju da je naš organizam ovisan o ovom vitaminu pa se uopće ne razvijaju bolesti koje se također mogu pripisati nedostatku vitamina D. Koristite ove informacije za dobrobit svog zdravlja. Izlažite se što češće prirodnom UV zračenju. Neka sunce dotakne vašu kožu kad god je to moguće, ali imajte na umu sljedeće preporuke:
- Ne izlažite se žarkom suncu, jer sunčeve zrake dopiru do vas i na zaklonjenim mjestima.
- Ovisno o tipu kože, izlaganje suncu ne bi trebalo trajati dulje od 5 do maksimalno 40 minuta.
- Izbjegavajte podnevno sunce jer je u to vrijeme opasno UVA zračenje najveće.
- Za kratkotrajnog boravka na suncu nemojte koristiti kremu za sunčanje jer krema sa zaštitnim faktorom 15 gotovo potpuno blokira proizvodnju vitamina D.
- Ako također provjerite svoju prehranu i optimizirate je ako je potrebno, vaše bi se srce uskoro trebalo osjećati bolje.
